Dok su se demonstranti sukobljavali sa kordonima policije za suzbijanje nereda ispred parlamenta u Gruziji prošle sedmice, kroz masu je prolazila žena sitnije građe.
U trenutku nacionalne krize, predsjednica Salome Zurabišvili je odlučila da mora biti sa građanima na ulicama.
Stavljajući ruku na štit jednog od policajaca u crnom, sa šljemom, apelovala je na njihovu savjest.
"Vaša dužnost je da štitite suverenitet ove zemlje i njene građane. Nije vaša dužnost da rastjerate narod. Da li služite Rusiji ili Gruziji?" pitala je smireno.
"Zar niste odgovorni svom predsjedniku? Zar ne razmišljate o svojoj budućnosti, svojoj zemlji, svojoj djeci, pa čak i svojim precima?"
Ovaj susret je izazvan saopštenjem vladajuće stranke Gruzijski san nekoliko sati ranije, da obustavljaju napore za pridruživanje Evropskoj uniji i odustaju od bilo kakve finansijske podrške EU do 2028. godine. Naveli su da je ovaj potez izazvan "kaskadom uvreda" od strane EU.
Rojters piše da je za Salome Zurabišvili ovo bila izdaja evropske sudbine Gruzije i znak da zemlja, koja je nekada bila dio Sovjetskog Saveza, ponovo pada pod uticaj Rusije u okviru "hibridnog rata" koji vodi Moskva - što gruzijska vlada i Kremlj negiraju.
Ovaj sukob, koji pomno prate Rusija, SAD i EU, označava prekretnicu u modernoj istoriji Gruzije, dok se hiljade demonstranata svake noći sukobljavaju sa policijom u glavnom gradu.
Takođe, kako navodi Rojters, ovo je kulminacija duge borbe između Zurabišvili i vladajuće stranke, koja ju je podržala za predsjednicu 2018. godine, ali je za samo pet godina pokušala da je smijeni.
Kada je Gruzijski san proglašen pobjednikom parlamentarnih izbora prije sedam nedjelja, pri čemu su dvije američke anketne organizacije ocijenile da su rezultati statistički nemogući, Zurabišvili je osudila ishod kao "potpunu prevaru" i pozvala građane na proteste.
Ona je u intervjuu za Rojters ove sedmice, na engleskom jeziku, predstavila sebe kao zaštitnicu naroda i čuvara ustava, u kojem je sadržana težnja Gruzije da se pridruži EU.
Njena misija je, kako je rekla, da "predstavlja glas onih koji su na ulicama" i onih koji su dali ostavke na javne funkcije u znak protesta protiv odluke vlade.
"Potreban im je neko oko koga će se okupiti, i ja sam ta figura," rekla je, obećavši da će igrati tu ulogu "dok ne dobijemo nove izbore i dok ne dobijemo legitimnu vladu".
Vlada i izborna komisija negiraju da su oktobarski izbori bili namješteni. Premijer Irakli Kobahidze je rekao da je Zurabišvili podržala opoziciju na izborima, ali da je izgubila, te da se teško miri sa činjenicom da će napustiti funkciju kada joj šestogodišnji mandat istekne 29. decembra. "Njeno emocionalno stanje je nestabilno", rekao je u utorak.
Zurabišvili, koja ima 72 godine, kaže da neće podnijeti ostavku jer parlament formiran nakon izbora nema legitimitet da izabere njenog nasljednika. Njen jedini zahtjev je da se održe novi izbori.
Rojters piše da je borba Gruzije da se oslobodi dominacije Rusije i postane dio Evrope tema kojom je Zurabišvili zaokupljena čitav život.
Rođena je u Parizu 1952. godine u porodici koja je pobjegla kada je Gruzija 1921. godine postala dio Sovjetskog Saveza, nakon samo tri godine nezavisnosti. Kako je odrasla tokom Hladnog rata, kako je sama rekla, ta zemlja je djelovala "misterozno i nedostižno". Njena prva posjeta Gruziji bila je tek 1986. godine.
Zurabišvili je završila prestižne škole i izgradila uspješnu karijeru kao francuski diplomata, postavši ambasadorka u Gruziji 2003. godine.
Godinu kasnije, prema neuobičajenom sporazumu koji su odobrili predsjednici obje zemlje, postavljena je za ministarku spoljnih poslova Gruzije i obavljala je ovu funkciju 19 mjeseci. Kasnije je ušla u gruzijsku politiku, postavši član parlamenta 2016. godine.
Za gruzijski narod, važno je da vide da sam na njihovoj strani i da i dalje predstavljam legitimnu vlast i nezavisnu Gruziju
Izabrana je za predsjednicu, uglavnom ceremonijalnu ulogu, uz podršku Gruzijskog sna, i uspješno lobirala kod EU da Gruziji dodijeli status kandidata za članstvo prošle godine, govoreći da bi zemlja sa 3,7 miliona ljudi mogla doprinijeti osiguravanju bezbjednosti i stabilnosti u regionu Crnog mora.
Međutim, odnosi sa strankom su se postepeno pogoršavali. U oktobru 2023. pokušali su neuspješno da je smijene u parlamentu uz obrazloženje da je prekoračila ovlašćenja time što je neovlašćeno putovala u inostranstvo, prije svega u Brisel.
U maju 2024. godine stavila je veto na zakon koji je zahtijevao da se nevladine organizacije koje primaju više od 20 odsto finansiranja iz inostranstva registruju kao "strani agenti". Vlada je tvrdila da je zakon neophodan da zaštiti Gruziju od spoljnog miješanja, dok su kritičari smatrali da podsjeća na zakon koji Kremlj koristi za obračun sa neistomišljenicima u Rusiji.
Kada je parlament odbacio njen veto, Zurabišvili je optužila poslanike vladajuće stranke da su izabrali "rusko ropstvo".
Sada sat otkucava do obračuna sa vladom zbog njenog odbijanja da se povuče.
Kada su je pitali da li će se opirati pokušaju da je izbace iz predsjedničke palate, Zurabišvili je za Rojters izjavila: "Ne, nisam vezana za zgradu ili bilo šta takvo. To je pitanje principa, simbolike".
Za gruzijski narod, rekla je, važno je "da vide da sam na njihovoj strani i da i dalje predstavljam legitimnu vlast i nezavisnu Gruziju".
Bonus video:
