Francuski predsjednik Emanuel Makron imenovao je juče Fransoa Bajrua za četvrtog premijera u 2024. godini, povjerivši ovom veteranu iz redova centra zadatak da izvede zemlju iz druge političke krize u posljednjih šest mjeseci.
Prioritet Bajrua, bliskog Makronovog saveznika, biće donošenje posebnog zakona za prekoračenje budžeta za 2024. godinu, uz očekivane teže bitke oko zakonodavstva za 2025. godinu početkom naredne godine. Otpor parlamenta u vezi sa zakonom za 2025. doveo je do pada vlade bivšeg premijera Mišela Barnijea.
Očekuje se da 73-godišnji Bajru u narednim danima predstavi svoju listu ministara, ali će vjerovatno naići na iste poteškoće kao Barnije, pokušavajući da sprovede zakonodavne inicijative kroz parlament koji je podijeljen na tri sukobljena bloka. Bliskost sa izuzetno nepopularnim Makronom takođe mu neće ići naruku, ocjenjuje Rojters.
Žordan Bardela, predsjednik ekstremno desničarske partije Nacionalno okupljanje (RN), rekao je da neće odmah pozvati na izglasavanje nepovjerenja, dok je liderka RN Marine le Pen izjavila da Bajru treba da posluša želje opozicije u vezi sa budžetom.
Reakcija ljevice na Bajruovo imenovanje bila je pomiješana, prenio je Rojters.
Vođa Komunista, Fabijen Rusel, rekao je da njegova stranka neće napadati Bajruu, sve dok ne bude forsirao zakonodavne inicijative.
Međutim, lideri radikalne ljevice rekli su da će nastojati da smijene Bajrua, dok je liderka Zelenih, Marin Tondelje, izjavila da će podržati izglasavanje nepovjerenja ukoliko Bajru bude ignorisao njihove bojazni u vezi sa porezima i penzijama.
Francuska politička kriza izazvala je sumnje u to da li će Makron uspjeti da završi svoj drugi predsjednički mandat, koji ističe 2027. godine. Takođe je povećala troškove zaduživanja Francuske i napravila vakuum moći u srcu Evrope u trenutku kada se Donald Tramp vraća u Bijelu kuću.
Makron je dane nakon smjene Barnijea proveo razgovarajući sa partijskim liderima od konzervativaca do komunista, pokušavajući da obezbijedi podršku za Bajrua. Nacionalno okupljanje i krajnja ljevica su bili isključeni.
Nije bilo odmah komentara od strane konzervativne stranke Republikanci, koja je podržavala prethodnu vladu, niti od lidera Socijalističke partije, čije učešće u Bajruovoj koaliciji može doći po visokoj cijeni za budžet naredne godine.
“Sada ćemo vidjeti koliko milijardi će koštati podrška Socijalističke partije”, rekao je za Rojters jedan savjetnik u francuskoj vladi.
Makron se nada da će Bajru moći da spriječi izglasavanje nepovjerenja barem do jula, kada Francuska bude mogla da održi nove parlamentarne izbore, ali će njegovo predsjedništvo neminovno doći u pitanje ukoliko vlada ponovo padne.
Bajru, osnivač Partije demokratskog pokreta (MoDem), koja je dio Makronove vladajuće koalicije od 2017. godine, već se tri puta kandidovao za predsjednika, oslanjajući se na svoje ruralne korijene kao dugogodišnji gradonačelnik jugozapadnog grada Poa.
Makron je imenovao Bajrua za ministra pravde 2017. godine, ali je on podnio ostavku samo nekoliko nedjelja kasnije usljed istrage o navodnoj prevari njegove stranke u vezi sa zapošljavanjem parlamentarnih pomoćnika. Ove godine je oslobođen optužbi za prevaru.
Pravi test za Bajrua uslijediće početkom naredne godine kada zakonodavci budu morali da usvoje štedljivi budžet za 2025. godinu.
Međutim, podjele u parlamentu, koji je postao gotovo neupotrebljiv nakon Makronovih vanrednih izbora u junu, znači da će Bajru u narednim mjesecima biti podložan napadima protivnika predsjednika.
Bonus video:
