Njemački kancelar Olaf Šolc (SPD) podnio je prošle srijede predsjednici Bundestaga Berbel Bas zahtjev za glasanje o povjerenju njegovoj vladi.
Time započinje proces koji vodi ka prijevremenim izborima 23. februara. Dani koji slijede donijeće značajne promjene u njemačkoj politici i zvanično otvoriti predizbornu kampanju.
Šta će se dešavati tokom sedmice?
Ovog ponedjeljka (16. decembar) Bundestag glasa o povjerenju Vladi Olafa Šolca, koje je kancelar zatražio nakon raspada semafor-koalicije, to jest nakon raskola Socijaldemokrata i Zelenihsa jedne, i Liberalasa druge strane.
Nema sumnje da će Šolcovoj Vladi biti izglasano nepovjerenje te da će se otvoriti put ka novim izborima.
U utorak i zvanično počinje izborna kampanja. Odgovarajući odbori Socijaldemokrata, Demohrišćanai Liberala planiraju da usvoje i objave izborne programe.
U srijedu i četvrtak Šolc putuje u Brisel, gdje se održavaju konsultacije o Ukrajini i samit EU. Istovremeno, njemački parlament Bundestag ima radnu sedmicu i zasjeda do petka.
Posebna procedura
Pitanje povjerenja Vladi rijetko se postavlja u Njemačkoj. U posljeratnoj istoriji postavljeno je samo pet puta. Stoga je proces specifičan.
Najprije će Šolc govoriti oko 25 minuta i obrazložiti zašto pokreće pitanje povjerenja. Slijedi dvosatna rasprava, u kojoj će govoriti predstavnici svih poslaničkih klubova i grupa. Onda će biti održano poimenično glasanje o povjerenju.
Nakon što se Šolcu izglasa nepovjerenje, otići će u dvorac Belvi, kako bi od njemačkog predsjednika Frank-Valtera Štajnmajera zatražio raspuštanje Bundestaga i raspisivanje novih izbora.
Kako će izgledati izborni programi stranaka?
Iako konačni izborni programi još nisu usvojeni, postoje nacrti koji pokazuju na koje će se teme stranke fokusirati.
U nacrtu programa demohrišćanskih stranaka stoji, na primjer, ukidanje socijalne pomoći (Bürgergeld), vraćanje migranata sa granice, poreska rasterećenja i radikalni preokret u privrednoj politici.
SPD se zalaže za poboljšanja za mlade porodice, stabilan nivo penzija i popuštanje dužničke kočnice.
Zeleni su se, pored klimatskih ciljeva i rasterećenja za preduzeća, fokusirali na takozvani klimatski dodatak. To je novčana pomoć koja se isplaćuje kako bi se ublažili rastući troškovi energije, hrane i života uopšte.
Alternativa za Njemačku želi napustiti EU, ukinuti euro i dozvoliti abortuse samo u izuzetnim slučajevima. Ljevica se zalaže za socijalnu pravdu, zaštitu klime i mirovnu politiku.
O čemu će Bundestag još odlučivati?
Čak i kada se Olafu Šolcu izglasa nepovjerenje i zatraži raspuštanje parlamenta, Bundestag će ostati funkcionalan.
Sljedeće sedmice planirano je izglasavanje Zakona o boljoj zaštiti Ustavnog suda od političkog uticaja, a vodiće se i rasprava o misijama Bundesvera u inostranstvu. Prije izbora trebalo bi da bude usvojen i Zakon o poreskim olakšicama.
Liberali namjeravaju da zajedno sa Socijaldemokratama i Zelenima izglasaju Zakon o daljem poreskom rasterećenju na dohodak i zaradu za fizička lica i preduzeća, uprkos raspadu vladajuće koalicije.
Od 27. do 31. januara održaće se vjerovatno posljednja kompletna sedmica zasjedanja Bundestaga prije izbora, dok su za 10. i 11. februar planirana još dva dodatna dana zasjedanja.
Bonus video:
