Pobjeda Emanuela Makrona na izborima za predsjednika Francuske istorijska je iz više razloga, ocjenjuje britanski nedjeljnik Ekonomist, navodeći da je Francuska dobila najmlađeg predsjednika u svojoj istoriji koji nikada ranije nije učestvovao u izbornoj kampanji. Posle "najuzbudljivije i najburnije" izborne kampanje u skorije vrijeme, Francuzi su se "suprotstavili populizmu i napravili istoriju", piše Ekonomist. Pobeda 39-godišnjeg Makrona u trci protiv desničarske kandidatkinje Marin Le Pen "nedvosmisleno pokazuje da je moguće u zapadnoj liberalnoj demokratiji kreirati proevropski, centristički odgovor na populizam i nacionalizam". Makron će postati najmlađi francuski predsjednik, oborivši prethodni rekord koji je držao Napoleon Treći Bonaparta, nećak Napoleona Prvog, koji je izabran 1848. sa 40 godina. Bivši ministar ekonomije, bankar po profesiji, nikada nije bio u izbornoj kampanji, a svoj politički pokret "Pokret" osnovao je prije samo 13 mjeseci. U tom trenutku je izgledala nevjerovatna mogućnost da se izbori protiv postojećih partijskih mehanizama s velikim finansijskim sredstvima i višedecenijskim iskustvom.
Od osnivanja Pete Republike 1958, nijedan nezavisni kandidat bez izbornog iskustva nije bio ni blizu predsjedničke funkcije. "Makron je, ipak, uspio da iskoristi razočarenje Francuza, zahvaljujući kombinaciji zastrašujuće samouvjerenosti, mudre procjene političkih snaga u Francuskoj i dobre doze sreće", ocjenjuje Ekonomist. Makronova "izvanredna politička avantura", počela je opažanjem da postojeće francuske partije ne samo da ne uspijevaju da odgovore na strah koji jača populizam, nego da i stara podjela partija na ljevicu i desnicu onemogućava da se napravi politički bedem protiv jačanja populističkog nacionalizma, kao i da se postigne konsenzus o ekonomskim reformama. Ekonomist podsjeća da je Makron u svojoj knjizi "Revolucija" napisao da su se tradicionalne partije, umjesto da se bore protiv ideja desničarskog Nacionalnog fronta, pokušavale da ga isključe iz vlasti. Makron je tvrdio da političari moraju da ponude otvoreno, tolerantno, proevropsko društvo, zasnovano na podsticanju privatnog preduzetništva prije nego na njegovom rušenju ili prevelikoj zaštiti, i stvaranju puteva za izlazak iz siromaštva žrtava globalizacije. Makron se suočava s podjeljenom zemljom i velikim očekivanjima, piše Ekonomist, ocjenjujući da će populizam i Nacionalni front ostati važan faktor u francuskoj politici. Makronova sposobnost da oživi povjerenje i sprovede reforme biće od važnosti za cijelu Evropu. Očekuju ga parlamentarni izbori u junu, a bez podrške parlamenta neće moći da sprovede reforme. Ukoliko ne uspije, sljedeći put će biti teže nego ikad zaustaviti rast populizma i spriječiti Nacionalni front da dođe na vlast, ocjenjuje Ekonomist.
Udarac za desničarske pokrete širom svijeta
Pobjeda Makrona predstavlja najnoviji udarac desničarskim pokretima koji su prošle godine uhvatili zalet, posle američkih predsjedničkih izbora i referenduma o Bregzitu, ali su proteklih mjeseci pretrpjeli poraze širom Evrope, piše Vašington post. "Francuska je u nedjelju ignorisala poziv na uzbunu desničarskog populizma koji je opčinio glasače u SAD i Velikoj Britaniji, odbacivši podstrekača protiv EU Marin Le Pen i izabravši za svog sljedećeg predsjednika Emanuela Makrona, centristu i političkog novajliju koji je obećao da će oživjeti i svoju zemlju i kontinent", ocjenjuje Vašington post. Poraz liderke Nacionalnog fronta Marin Le Pen, piše američki list, umiriće uznemireni evropski politički establišment, pošto su tradicionalne partije širom Evrope strahovale da bi njena pobjeda vratila decenijama unazad napore ka integraciji kontinenta. "Rezultat odmah stavlja pritisak na Makrona da ispuni obećanja data nesrećnom izbornom tijelu Francuske, uključujući reformu dvije institucije poznate po opiranju promjeni: EU i francuska birokratija", navodi Vašington post.
Makron je, ocjenjuje list, uspio da se postavi kao autsajder koji je potreban zemlji i kao "optimističan i progresivan protivotrov mračnoj i nazadnoj viziji Nacionalnog fronta". Vašington post dodaje da neuspjeh Marin Le Pen neće okončati njena ambiciozna nastojanja da postane prvi desničarski lider izabran u Zapadnoj Evropi u poslijeratnoj istoriji, podsjetivši da je osvojila 34 odsto glasova, gotovo duplo više nego njen otac Žan-Mari Le Pen 2002. godine. Posle pobijede Donalda Trampa na predsjedničkim izborima u SAD i podrške izlasku Velike Britanije iz EU, na predsjedničke izbore u Francuskoj se gledalo kao na test da li tradicionalne političke partije mogu da zaustave taj talas populizma. Posle parlamentarnih izbora u Holandiji i predsjedničkih u Austriji, ishod jučerašnjeg glasanja za predsjednika Francuske zadalo je novi udarac desničarskom populizmu, navodi američki list. "Koga god da su Francuzi izabrali, rezultat bi bio istorijski", ocijenio je Vašington post i dodao da će pobjeda Makrona imati duboke posljedice ne samo za građane Francuske, nego i za budućnost Evrope i politički put zapadnog svijeta.
Francuska štampa: Olakšanje za Evropu
Izbor proevropski orijentisanog centriste Emanuela Makrona za francuskog predsjednika, a ne njegove protivnice iz redova ekstremne desnice Marin Le Pen, pobjeda je nad populizmom i olakšanje je za Evropu, ali na najmlađem šefu francuske države ostaje još mnogo toga, ocijenila je francuska štapma. Dnevnik Mond vidi "nekoliko razloga za relativizovanje uspjeha" Makrona na predsjedničkim izborima. "Mnogi Francuzi nisu glasali za kandidata već protiv ekstremne desnice", navodi list i dodaje da je u drugom krugu predsjedničkih izbora zabilježen rekordni nivo apstinenata, bijelih ili nevažećih listića. Za ljevičarski dnevnik Liberasion, pobjeda Makrona jeste pobjeda, ali "pod pritiskom". Veliki broj apstinenata, uprkos opasnosti da bude izabran kandidat Nacionalnog fronta, "znak je nezadovoljstva novim predsjednikom", navodi Liberasion. Desno orijentisan dnevni list Figaro povodom pobjede Makrona piše o izbornim "nijansama" i takođe navodi da je od 1969. godine juče zabilježen najveći broj apstinenata, kao i da se izborno tijelo podelilo na četiri bloka. Figaro predviđa da će za novog predsjednika predstojeći parlamentarni izbori biti teški, dok je ekonomski dnevnik Eko pozdravio "izbor nade" i novo "mlado i hrabro lice Francuske". Za dnevnik blizak Komunističkoj partiji, Imanite, "počinje nova bitka" u svijetlu borbe protiv "liberalne politike koju je najavio novi šef države".
Bonus video:
