Predsjednik Tajip Erdogan je juče zatražio podršku turskih birača na posljednjim mitinzima uoči referenduma kojim bi mogao učvrstiti vlast u zemlji na razmeđi Evropske unije i turbulentnog Bliskog istoka.
Ankete su pokazale tijesnu prednost tabora „za“ na današnjem izjašnjavanju o ustavnim predlozima koje je Erdogan opisao kao kulminaciju odgovora na pokušaj puča prošlog jula.
„Nedjelja će biti prekretnica u borbi protiv terorističkih organizacija. Završićemo ono što smo počeli 15. jula,“ rekao je juče u Istanbulu.
Erdoganova AK stranka je uživala nesrazmjernu zastupljenost u medijima uoči referenduma, ali bi rezultat mogao biti tijesan. Dvije ankete u četvrtak su pokazale da će „za“ glasati nešto više od 51 odsto birača.
Oko 55 miliona birača će glasati na 167.140 mjesta širom države, koja se otvaraju u sedam sati, a zatvaraju u 17.
Pristalice reforme tvrde da bi ona ukinula trenutni „dvoglavi sistem“ u kojem se i predsjednik i parlament direktno biraju, što je, kako tvrde, situacija koja može dovesti do zastoja. Do 2014, predsjednika je birao parlament.
Oni takođe tvrde da sadašnji ustav, koji su napisali generali koji su vladali Turskom nakon puča 1980, i dalje nosi pečat vojnih autora i da se, uprkos brojnim revizijama, mora izmijeniti.
„Predsjednički sistem koji uvodimo ovom ustavnom promjenom je potreban za razvoj, rast i stabilnost naše nacije,“ rekao je Erdogan.
Kemal Kiličdaroglu, lider glavne opozicione Republikanske narodne stranke (CHP), rekao je da je Turska na raskršću između demokratskog parlamentarnog sistema i „režima jednog čovjeka“. Glasanje „za“ bi dovelo zemlju u opasnost, smatra on.
Glasanje, na kojem Turci odlučuju da li da parlamentarnu demokratiju zamijene svemoćnim predsjedništvom, može donijeti najveću promjenu u njihovom sistemu vladanja od osnivanja moderne turske republike. Ishod će imati posljedice izvan granica Turske.
Turska, jedna od samo dvije muslimanske članice NATO, nikad u novijoj istoriji nije imala tako važnu ulogu u svjetskim dešavanjima, od borbe protiv Islamske države u Siriji i Iraku, preko evropske migrantske krize do prešaltavanja Ankare u odnosima sa Rusijom i SAD.
Kampanja je potpuno podijelila državu od 80 miliona stanovnika, a njene podjele su se prelile na tursku dijasporu u Evropi. Erdoganove vatrene pristalice kažu da bi veća ovlašćenja bila nagrada za lidera koji je islamističke vrijednosti vratio u centar javnog života, založio se za pobožnu radničku klasu, izgradio aerodrome, bolnice i škole.
Protivnici strahuju da skretanje ka autoritarizmu pod predsjednikom kojeg smatraju zavisnim od vlasti i netolerantnim prema drugačijem mišljenju, podriva sekularne temlje države i dodatno je udaljava od zapanih vrijednosti demokratije i slobode govora.
„Najveći kvalitet Šefa je to što zna da dirne narod. Vidio sam kako se na jednom mitingu rukovao sa skoro hiljadu ljudi. On to ne radi zbog politike. To dolazi iz srca,“ kaže Ergin Kulunk (65), predsjednik Udruženja za izgradnju i održavanje džamija Istanbula.
Nurteb Kajačan (61), domaćica iz Izmira, smatra da u slučaju pobjede tabora 'za', zemlju čeka haos.
„On će biti predsjednik sam polovine zemlje,“ kazala je.
Predloženi amandmani bi mogli promijeniti oko 70 zakona
Osamnaest amandmana predloženih na referendumu mogli bi promijeniti oko 70 zakona, proširiti ovlašćenja Tajipa Erdogana i ostaviti ga na funkciji do 2029.
Ako amandmani budu usvojeni:
* Funkcija premijera će biti ukinuta. Predsjednik će imenovati ministre i neodređen broj potpredsjednika
* Predsjednik će moći da izdaje dekrete o osnivanju i kontrolisanju ministarstava te imenovanju i smjeni visokih činovnika, sve bez dozvole parlamenta.
* Neće biti mogući dekreti o pitanjima koja se tiču ljudskih prava ili temeljnih sloboda, ili o poništavanju postojećih zakona. Sudovi će odlučivati o tome da li neki dekret krši zakon. Kritičari kažu da nedorečenost zakonika - i pristrasna reputacija pravosudnog sistema - znače da takve odluke neće biti nezavisne.
* Predsjednik će moći da ostane član neke političke stranke i da bude njen lider. Funkcija predsjednika je trenutno simbolična i iznad stranačke poitike.
* Predsjednik će moći da proglašava vanredno stanje i za to mu više neće biti potrebno odobrenje vlade.
* Predsjednik će moći da priprema budžet, što je do sada radio parlament.
* Državni nadzorni odbor (DDK), predsjednička institucija koja nadzire aktivnosti javnih i privatnih organa, moći će da pokreće administrativne istrage, dajući predsjedniku direktna ovlašćenja za široki spektar grupa, uključujući oružane snage.
* Broj članova vrhovnog odbora sudija i tužilaca (HSYK) biće smanjen sa 22 na 13. Predsjednik će imenovati četiri člana, a parlament sedam. Ministar pravde i njegov podsekretar automatski postaju članovi.
* Ako predsjednika osumniče ili optuže za neko krivino djelo, parlament će moći da traži istragu prostom većinom i šalje je pred ustavni sud dvotrećinskim glasanjem.
* Ustavni sud će imati ovlašćenje da sudi predsjedniku. Dvanaest njegovih članova će imenovati predsjednik, a tri parlament.
* Broj mjesta u parlamentu će biti povećan sa 550 na 600. Minmalna starost poslanika smanjiće se sa 25 na 18 godina.
* Parlamentarni izbori će se održavati svakih pet godina, umjesto četiri, i istog dana kad i predsjednički izbori
* Predsjednik će moći da raspušta parlament, iako bi to nalagalo i održavanje prijevremenih predsjedničkih izbora.
* Predsjednik će moći da služi najviše dva petogodišnja mandata. Ako parlament odluči da se održe prijevremeni izbori tokom drugog predsjedničkog mandata, aktuelni šef države će moći da se ponovo kandiduje.
Bonus video:
