Henri Kisindžer, jedan od najuticajnijih američkih diplomata 20. veka, koji je veoma iznenađen izborom Donalda Trampa za 45. predsjednika SAD, misli da novi predsjednik ima priliku da pomiri stavove između percepcije javnosti o spoljnopolitičkoj ulozi zemlje i percepcije koje imaju tamošnje elite.
Zato smatra da Tramp treba, kako kaže, da zgrabi tu priliku.
Ovaj ugledni američki diplomata, koji je bio glavni savjetnik nekadašnjih predsjednika Ričarda Niksona i Džeralda Forda, ukazuje da je Tramp izabrani predsjednik, te da bi u javnosti trebalo da prestane debata o njegovim sposobnostima za poziciju na koju je izabran.
Trampu se, kaže Kisindžer za američke medije, treba pružiti prilika da razvije svoju filozofiju.
Upitan hoće li mu on u tome pomoći, Kisindžer kaže:
"Ja mu se neću obraćati, ali to je bio moj pristup prema svim predsjednicima otkako sam napustio svoju funkciju. Ako me zamoli da dođem, odazvat ću se".
U intervjuu za američki Atlantik u izbornoj noći, Kisindžer je predvideo da će države biti u šoku zbog izbora trama, ali dodaje da misli da postoji mogućnost da će se otvoriti neki, kako kaže, novi dijalozi.
Na pitanje da li misli da je Tramp Putinov apologet, Kisindžer odgovara odrečno i dodaje da misli da je upao u "određenu retoriku jer je Putin rekao nekoliko lijepih riječi o njemu, taktički, pa je mislio da treba da odgovori", prenio je zagrebački Jutarnji list.
Izričit je da Trampov i Putinov odnos ni na koji način nije unaprijed dogovoren.
"Više je vjerojatno da će Putin gledati kako se situacija razvija. Rusija i SAD se susreću u nekim područjima u kojima nijedna država ne kontrolira sve elemente, kao u Ukrajini i Siriji. Moguće je da će se neki učesnici u tim sukobima osjećati slobodnijima u smislu preduzimanja određenih akcija. Putin će tada čekati da vidi kakve su mu opcije", rekao je Kisindžer odgovarajući na pitanje da li smatra da nema šanse da će Rusija kratkoročno iskoristiti ovu situaciju.
Ovaj bivši diplomata, naime, smatra da je spoljna politika u svijetu bila na neki način suspendovana u posljednjih šest do devet mjeseci, u čekivanju američkih izbora.
"Upravo su gledali kako prolazimo kroz unutrašnju revoluciju i želja im je da je prouče kroz neko vrijeme. Ali u određenom trenutku sami događaji će inicirati donošenje odluka. Jedini izuzetak od ovog pravila biće različite nedržavne grupe koje potencijalno imaju želju da izazovu američku reakciju koja će oslabiti našu globalnu poziciju".
Prema njegovim riječima, nedržavne grupe mogle bi da procjene da će Tramp na terorističke napade reagovati na način koji odgovora njihovim ciljevima.
A na pitanje kako će reagovati Iran, Kisindžer kaže da će ta država ispravno procjeniti da je nuklearni sporazum ugroženiji nego što je bio, ali će demonstrirati rezolutnost čak i pod pritiskom.
Uvjeren je da će za to vrijeme Iran, kako kaže, proučavati Trampa jer ne zna mnogo o njegovoj spoljnoj politici.
"Manija proučavanja" je možda ispravniji termin", rekao je Kisindžer.
Inače, on pobjedu Trampa opisuje kao fenomen koji je najprije reakcija velikog djela unutrašnjih saveznika država SAD na napade intelektualnih i akademskih zajednica na njihove vrijednosti.
Postoje , kaže, i drugi razlozi, ali ovaj je, prema njegovom mišljenju, značajan.
Bonus video:
