Dosad najavljena spoljna i bezbjednosna politika novog američkog predsjednika Donalda Trampa može izazvati duboke promjene u Evropi i smanjiti pritisak na Balkan, navodi se u prvim analizama i komentarima "hladne glave" u Evropskoj uniji čiji su lideri potpuno zatečeni dolaskom Trampa na čelo Bijele kuće.
U većini analiza, izjava političara i čelnika vlada i institucija EU i dalje se iskazuje velika zbunjenost, odbojnost i strahovi da će Tramp najavom većeg uvažavanja Rusije i drugih svjetskih činilaca u rješavanju globalnih problema, evropske saveznike bar dijelom prepustiti sebi samima.
Ali, pojavila su se i mišljenja da "zaokret Tramp" ka multi-polarnom svijetu može donijeti veću stabilnost i samoj Evropi, i uz zaustavljanje širenja NATO prema ruskim granicama, a moguće i na Balkanu, dovesti do napuštanja naročito prema Rusiji hladnoratovske i u svijetu intervencionističke politike prethodnih američkih administracija, a koja bi bila nastavljena da je na čelo Bijele kuće došla Hilari Klinton.
Otud su neki komentatori zaključili da je realno očekivati da Trampova najavljena spremnost da pragmatično s Rusijom krene u dogovoreno slamanje Islamske države i svih terorista u Siriji i spremnost da se krene i ka rješavanju ukrajinske krize, može natjerati Evropu da se usredsredi na sopstvene duboke nedaće i podjele.
To bi dovelo i do smirenijih, realnijih rješenja takođe za Zapadni Balkan, gdje se potencijalna bezbjednosna žarišta i dalje i u samoj EU i NATO vide u Bosni, Makedoniji, pa i unutrašnjoj situaciji na Kosovu i odnosima Prištine i Beograda.
U Americi takvih analiza još nema, i štaviše, preovladjuju ocjene da bi Trampova saradnja s ruskim vođstvom i predsjednikom Vladimirom Putinom teško uzdrmala povjerenje Evropljana u savezništvo s Amerikom.
Mediji s one strane Atlantika su prenijeli ocjenu stručnjaka za međunarodne odnose na Univerzitetu u Vestminsteru Ajdana Hehira da su posebno uznemireni Ukrajina i Gruzija i da "izbor Trampa za predsjednika zato uvećava opasnost od rata u Evropi, a Trampovo predsjednikovanje ima zloslutne posljedice za baltičke države i Balkan".
Drugačija mišljenja su počela da izlaze na vidjelo u Evropi i tako je francuski sajt koji se bavi strategijskim i bezbjednosnim pitanjima Atlantiko uvjeren da će se "ton promijeniti i neposredan dogovor Tramp-Putin će moći da doprinese smanjivanju zategnutosti naročito u Ukrajini".
"Dok će", dodaje Atlantiko, "vjerovatno biti zakočeno širenje NATO na prostoru pred ruskim granicama i na Balkanu, što će uticati na uklanjanje jabuka razdora u odnosima Amerike i Rusije".
Evropski lideri i političari nastoje da dokuče prije svega ko će voditi spoljnu politiku, a ko će biti na čelu bezbjednosnog tima Trampove administracije, pa se na položaju šefa diplomatije vide Bob Korker, predsjednik Odbora za spoljne poslove u Senatu, kao i iskusni republikanski političar Njut Gringrič.
Ministar odbrane bi trebalo da bude penzionisani general Majk Flin, s iskustvom ranijeg šefa vojne obavještajne službe.
Ovi i još neki oprobani političari, poput bivšeg gradonačelnika Njujorka Rudija Đulijanija, trebalo bi da unesu zrelost, ozbiljnost, jasnu strategiju, što mnogi u Evropi i Americi smatraju da sam Tramp nema.
Ali da bi zaokret ka dogovaranju sa ključnim svjetskim činiocima i stav da se američki partneri u Evropi i svijetu sami moraju više pobrinuti i platiti za svoju odbranu mogao da dobije "zeleno svijetlo" i kod kuće, Tramp mora prije svega ubijediti moćni vojno-industrijski kompleks i republikansku elitu.
Svi u "normalnom svijetu" žele da se uništi velika teroristička globalna prijetnja Islamske države i Al-kaide u Siriji i Trampov glavni diplomatski savjetnik Valid Fares je potvrdio da će novi američki predsjednik "sklopiti sporazume, sjesti za sto s ruskim vođama i oni će razgovarati o sveukupnoj svjetskoj situaciji, uključujući Krim".
To znači, po ocjeni Faresa, kako da se dođe do pomirenja, kako da se ponovo sklopi sporazum s Ukrajinom, a kako je dodao, Tramp "neće biti agresivan u angažovanju s Rusima, ali će ujedno biti vrlo jasan da takva ne smije biti ni ruska strana".
Fares je naglasio da je "Rusija hiper-nuklearna svjetska sila, stalna članica SB UN, uključena bitno u mnoge okvire i svjetska zbivanja "i da rješenje krize u Siriji bez saradnje s Rusijom jednostavno nije moguće, ali je nužno da u to budu uključeni svi regionalni činioci i da se zna ko će moći da uspostavi političku vlast i jamči pomirenje na područjima s kojih budu uklonjeni islamski teroristi.
Vejvoda: Trampova politika prema Balkanu - kontinuitet
Velika je nepoznanica kakva će biti politika 45. američkog predsjednika, posebno kada je riječ o budućoj spoljnoj politici, ali što se Balkana tiče tu je nepoznanica i najmanja - treba očekivati kontinuitet, ocijenio je potpredsjednik njemačkog Maršalovog fonda, Ivan Vejvoda.
"Mi smo i suviše mali region, a kamoli pojedinačne zemlje da bi to bilo u fokusu novog predsjednika", rekao je Vejvoda za Radio Slobodna Evropa.
On je ocijenio da tu treba očekivati kontinuitet politike, odnosno dalje evroatlantske integracije, prije svega u Evropsku uniju (EU), i da će EU i dalje imati vodeću ulogu kada je riječ o ovom regionu.
"Mi jesmo dio evropskog kontinenta, u užem smislu riječi, i usresređenost na dalje demokratske, privredne i strukturne reforme će biti ključno da sve naše zemlje nastave u tom pravcu, a vidjećemo onda kakva će prije svega biti politika prema Evropi, i spoljna i bezbjednosna. To je sada teško reći", dodao je Vejvoda.
U samoj Americi, Vejvoda ističe "veliku podijeljenost koja je svima postala jasna još tokom izborne kampanje". On navodi da će Tramp, prema ocjenama stručnjaka, morati da radi na povezivanju dvije polovine američkog društva.
Vejvoda kaže i da je Tramp, u kampanji, velika obećanja dao onima koje je sam nazivao "zaboravljenima u društvu", onima koji su izgubili poslove tokom dvije decenije u kojima su se industrije zatvarale i selile u Aziju, Kinu, Latinsku Ameriku.
"To su birači koji su u njemu vidjeli spasonosno rješenje za svoje ekonomske i socijalne probleme, odnosno za neizvjesnost koju doživaljavaju u situaciji kada ne znaju da li će ponovo biti veće zaposlenosti za njih", kazao je Vejvoda.
Upitan da li se može očekivati promjena po pitanju spoljne politike, Vejvoda tvrdi da je tu najveća nepoznanica, s obzirom na stavove koje je Tramp imao, na primjer, oko NATO ili Kine, posebno oko trgovinskih odnosa sa Kinom gde je govorio o nametanju novih nameta na tu trgovinu.
"Sigurno je da predizborna retorika nije isto što i kada kandidat, odnosno budući predsjednik sjedne u Ovalnu kancelariju Bijele kuće i očekuju se nekakve izjave narednih dana. Međutim, njegov tim i on sam se usresređuju prije svega na unutrašnju politiku, te ćemo morati da sačekamo neko vrijeme", smatra Vejvoda.
Bonus video:
