U Sjedinjenim Američkim Državama će 8. novembra biti održani predsjednički izbori na kojima će se 225 miliona Amerikanaca sa pravom glasa odlučivati između demokratskog kandidata Hilari Klinton i republikanskog Donalda Trampa.
Medij ocjenjuju, pozivajući se na ankete, da izbori nikad nisu bili neizvjesniji, a najnovije istraživanje javnog mnjenja koje su sproveli "Vašington post" i TV stanica ABC pokazuje da Hilari Klinton vodi za pet procentnih poena u odnosu na Trampa (48-43).
Odlazeći američki predsjednik Barak Obama pozvao je demokrate svih etničkih pripadnosti da izađu na izbore za 45. predsjednika SAD i daju glas Hillari Klinton, upozorivši da su na kocki sudbina Sjedinjenih Država i svijeta.
Na nedavnom skupu u Sjevernoj Karolini istakao je da je republikanski protivkandidat Donald Trump prijetnja teško stečenim građanskim slobodama.
Predizbornu kampanju obilježila je bespoštedna borba dvoje kandidata i stalne međusobne optužbe za nesposobnost, ali i afera ponovnog otvaranja istraga FBI-ja protiv Klintonove zbog sporne upotrebe privatnog i-mejla u službene svrhe.
Kampanju su obilježile i Trampove sporne izjave o ženama, izbjeglicama, kao i skandal u vezi sa tim da li je izbjegavao plaćanje poreza, ali i tvrdnje da Rusija pokušava da utiče na ishod izbora.
Predizborna kampanja pomno je praćena širom svijeta, uključujući zemlje Balkana, koje najviše zanima šta će dolazak Klintonove ili Trampa na vlast značiti za ovaj region.
Američki ambasador u Srbiji Kajl Skat ističe da su SAD još zainteresovane za Balkan, njegovu stabilnost, budućnost i razvoj kao i za pomirenje između zemalja u ovom regionu i smatra da poslije izbora neće biti promena u politici SAD prema ovom regionu.
"Ta politika je bazirana na onome što je bilo prije četiri godine, prije deset godina - stabilnost, ekonomski rast, evroatlantske integracije za one koji ih hoće, evropske integracije za one koji hoće to, tako da neće biti promena", rekao je Skat.
On je, međutim, šaljivo primijetio da bi kandidatkinji demokrata očito bilo drago što Srbi nemaju pravo glasa na predsjedničkim izborima u SAD, nakon što je, tokom seminara na Kopaoniku, na njegovo pitanje za koga bi srpski studenti glasali kada bi mogli, većina podigla ruku za glas republikanskom kandidatu Donaldu Trampu.
"To je pravo svakog čovjeka da ima svoje mišljenje, ali na kraju krajeva samo Amerikanci glasaju i to će biti izbor Amerikanaca", zaključio je Skat.
Inače, glasa se u jednom krugu u svakoj od 50 američkih saveznih država i gradu Vašingtonu.
Pobjeda u pojedinoj državi određuje kako će glasati članovi izbornog kolegijuma, tijela koje zapravo bira predsjednika SAD-a.
Kolegijum ima 538 članova. Savezne države su u izbornom kolegijumu zastupljene srazmjerno broju stanovnika.
Kalifornija kao najmnogoljudnija američka država ima najviše elektora (55), a slijede je Teksas (38), Njujork i Florida (po 29).
Slabo naseljene države poput Aljaske, Vermonta, Delavera, Vajominga ili Montane imaju samo po tri elektora.
Članovi izbornog kolegijuma biraju predsjednika i potpredsjednika 19. decembra, ali to je uglavnom formalnost, prenose mediji.
Pobjeđuje onaj kandidat koji osvoji 270 elektora, apsolutnu većinu od 538.
Uz dva izuzetka u saveznim državama vlada načelo "pobjednik nosi sve" - kandidat koji u toj državi osvoji većinu glasova birača, nezavisno kojom razlikom, osvaja sve njene elektore. Izuzeci su Nebraska i Mejn koji elektore dijele srazmjerno broju osvojenih glasova.
Taj sistem onemogućava kandidatima trećih stranaka da se domognu Bijele kuće.
Neke države tradicionalno glasaju za demokrate, druge su za republikance, zbog čega se kandidati u kampanjama fokusiraju na onih desetak država koje od izbora do izbora mijenjaju stranu - među njima su najvažnije one sa najvećim brojem elektora poput Floride (29), Pensilvanije (20) i Ohaja (18).
Amerikanci 8. novembra biraju i novi saziv Predstavničkog doma Kongresa i trećinu saziva Senata.
Dvanaest od 50 američkih država u utorak će birati nove guvernere.
Bonus video:
