Globalno otopljavanje poremetiće region Sredozemlja više od bilo kakvih suša ili toplotnih udara u posljednjih 10 hiljada godina, a djelovi južne Evrope do kraja vijeka postati pustinje, objavili su naučnici.
Prosječna temperatura u regionu već je porasla za 1,3 stepena Celzija od kraja 19. vijeka, znatno iznad 0,85 stepeni koliko je svjetski prosjek, navodi se u istraživanju koje je vodio francuski univerzitet Aix-Marselj.
Klimatske promjene uzrokovane čovjekom "vrlo će vjerovatno izmijeniti ekosisteme na Sredozemlju na način koji je bez presedana" u proteklih 10 hiljada godina ako vlade uskoro ne smanje emisije gasova staklene bašte, napisali su naučnici u časopisu Science, a prenijela agencija Rojters.
Pustinje bi mogle da se prošire južnom Španijom i Portugalom, sjevernim djelovima Maroka, Alžira i Tunisa, kao i u drugim regionima poput Sicilije, južne Turske i djelova Sirije, navodi se u članku.
Vegetacija tih regija, poznatih po borovima, maslinama i hrastovima, takođe će se dramatično izmijeniti.
Prošle godine u Parizu oko 200 vlada dogovorilo se da će ograničiti rast prosječne svjetske temperature na "znatno ispod" dva stepena Celzija u odnosu na predindustrijsko razdoblje, a ta brojka bi idealno trebala da bude 1,5 stepeni. Vlade će se idućeg mjeseca ponovno sastati u Maroku kako bi razmotrile svoj dogovor.
Sredozemlje je osjetljivo na globalno otopljavanje dijelom zbog atlantskih oluja za koje se smatra da će se pomjeriti prema sjeveru, zbog čega će biti više sunca i manje kiše.
"Cilj od samo 1,5 stepeni rasta temperature osigurao bi da sredozemni ekosistem ostane u granicama proteklih 10 hiljada godina", navodi se u istraživanju.
Debata o smanjenju emisija je hitna "zbog tih osjetljivih regiona", smatra vođa istraživanja Doel Gut sa francuskog Univerziteta.
Naučnici su rekonstruisali pređašnje klime proučavajući polen u slojevima blata u jezerima. Tako na primjer hrastov polen znači vlažnu i umjerenu klimu, dok polen smreke i jele najavljuje hladnija doba, rekao je Gut.
Neki topli periodi i suše kroz istoriju su se poklapali sa razdobljima društvrnih promjena, kao oko 1400. godine kad je velik broj ljudi u Otomanskom carstvu napustilo neproduktivne farme i postalo nomadi.
Prošle godine jedna studija objavljena u listu američke Akademije nauka istakla je da postoje dokazi da je klimatska promjena koju je uzrokovao čovjek mogla da doprinese suši između 2007. i 2010. koja je bila jedna od faktora pokretanja građanskog rata u Siriji, prenosi Rojters.
Bonus video:
