Jedan od preživjelih nakon atomskog napada na Hirošimu, Eidži Hatori (73) kazao je da govor američkog predsjednika Baraka Obame doživljava kao izvinjenje.
Hatorijevi roditelji, djed i baba koji su prodavali rižu blizu mjesta gdje je bomba bačena su umrli istog dana ili u narednim godinama. Hatori sada ima tri vrste kancera i kaže da bi Obamino izvinjenje umanjilo njegove muke.
"Drugačije se osjećam. Nisam očekivao da će ići toliko daleko i kazati toliko. Kao da sam spašen se osjećam, za mene i više nego dovoljno", naveo je Hatori.
Istorijska posjeta
Barak Obama, prvi američki predsjednik u posjeti Hirošimi, položio je danas vijenac u memorijalnom kompleksu posvećenom žrtvama prvog nuklearnog napada u svijetu i tom prilikom pozvao na smanjenje nuklearnih zaliha i čišćenje svijeta od nuklearnog oružja.
"Prije 71 godinu, smrt je došla s neba i svijet se promijenio", rekao je američki predsjednik nakon što je položio vijenac i odao poštu žrtvama napada koji su izvele SAD na taj grad na zapadu Japana 1945. godine, prenosi AFP.
Obama je istakao da sjećanje na 6. avgust 1945. nikada ne smije da izblijedi i da je bombardovanje pokazalo kako "čovječanstvo posjeduje sredstva da uništi samo sebe".
"Ove duše nam govore, traže od nas da se zagledamo u sebe same", rekao je predsjednik SAD, dodavši da tehnološki napredak bez moralne revolucije može da nas osudi na propast.
Obama je pozvao i na smanjenje globalnih zaliha nuklearnog oružja, ukazavši da svijet ima zajedničku odgovornost da se zapita kako spriječiti ponavljanje takvih stradanja, navodi AP.
Američki predsjednik se u memorijalnom kompleksu upisao u knjigu posjetilaca, gdje je ostavio poruku:
"Spoznali smo ratne strahote. Hajde da sada, zajedno, nađemo hrabrosti da širimo mir i stremimo ka svijetu bez nuklearnog oružja".
Japanski premijer Šinzo Abe rekao je da Obamina posjeta Hirošimi otvara novo poglavlje pomirenja za SAD i Japan.
Tokio i Vašington se nadaju da će simboličan Obamin gest polaganja vijenca na mjestu gdje je pala prva atomska bomba u svijetu, staviti akcenat na njihovo savezništvo i udahnuti život naporima u cilju ukidanja nuklearnog oružja, zaključuje Rojters.
Obama je ranije danas izjavio je da je njegova današnja poseta Hirošimi dokaz kako se "čak i najbolnije podjele mogu premostiti".
Samo nekoliko sati uoči istorijske posjete Hirošimi, Obama je rekao da to pokazuje kako bivši protivnici, Japan i SAD, ne samo da mogu da postanu partneri, već i najbolji prijatelji i najprisniji saveznici, prenijele su agencije.
Poslije samita G7, a prije posjete Hirošimi Obama je posjetio američku bazu na zapadu Japana.
On je ponovio da neće uputiti izvinjenje za američki nuklearni napad na Hirošimu, ali da će odati počast svima koji su poginuli u Drugom svjetskom ratu.
"Hirošima nas podsjeća da rat, bez obzira na uzrok ili zemlje koje su umiješane, rezultira ogromnim patnjama i gubicima, posebno među nevinim civilima", napisao je Obama u članku za list Asahi.
Istovremeno, japanski premijer Šinzo Abe je ocijenio da će posjeta Obame Hirošimi dati veliki podsticaj naporima da se svijet oslobodi od nuklearnog oružja, prenio je AP.
"Ono što se dogodilo u Hirošimi ne smije da se ponovi", naglasio je Abe.
I portparol Bijele kuće Džoš Ernest je ranije, najavljujući posjetu, rekao da će Obama "napraviti istorijsku posjetu Hirošimi sa premijerom Japana, Abeom, kako bi istakao svoju kontinuiranu privrženost promovisanju mira i bezbjednosti u svetu bez nuklearnog oružja", prenijele su agencije.
Obama je u Japanu, prisustvovao i samitu G7.
Američki predsjednik je prošle nedjelje u intervjuu japanskoj televiziji NHK i sam rekao da se tokom svoje istorijske posjete Hirošimi ove nedjelje neće izviniti za atomsku bombu, koju je na taj japanski grad njegova zemlja bacila na kraju Drugog svjetskog rata.
Na pitanje da li planira da se izvini tokom posjete Hirošimi, Obama je rekao: "Ne, zato što mislim da je važno shvatiti da lideri usred ratova donose različite odluke".
"Zadatak je istoričara da postavljaju pitanja i istražuju ih, ali ja, kao neko ko obavlja ovu funkciju posljednjih sedam i po godina, znam da svaki državnik donosi veoma teške odluke, posebno za vrijeme rata", naveo je tada Obama.
Na Hirošimu je 6. avgusta 1945. bačena prva atomska bomba, pri čemu je poginulo ukupno oko 140.000 ljudi.
U samoj eksploziji je stradalo više desetina hiljada ljudi, dok su ostali preminuli od povreda zadobijenih tom prilikom ili od bolesti izazvanih radijacijom tokom narednih nedjelja, mjeseci i godina.
Tri dana kasnije, SAD su bacile bombu i na japanski grad Nagasaki, gdje je poginulo 74.000 ljudi.
Manje od nedelju dana kasnije, 15. avgusta, japanski car Hirohito je potpisao kapitulaciju Japana, čime je okončan Drugi svjetski rat.
Većina Amerikanaca smatra da je Bombardovanje Hirošime i potom Nagasakija bilo opravdano da bi se okončao rat i spasili životi američkih državljana, dok većina Japanaca misli suprotno, napominje Rojters.
Memorijalni centar žtvama atomske bombe u Hirošimi nedavno je posjetio američki državni sekretar Džon Keri koji je tom prilikom izjavio da je "duboko potresen".
"Želim da izrazim koliko sam duboko počastvovan i potresen na ličnom nivou" rekao je Keri 11. aprila - prvi američki državni sekretar koji je posjetio memorijal u Hirošimi.
Sjeverna Koreja: Djetinjasti diplomatski manevar fanatika nuklearnog rata
Sjevernokorejski mediji ismijavaju današnju posjetu Obame Hirošimi kao "djetinjasti diplomatski manevar fanatika nuklearnog rata", prenosi AFP.
U komentaru koji je objavljen kasno sinoć, zvanična sjevernokorejska novinska agencija KCNA objavila je da Obamina odluka da postane prvi predsjednik SAD koji će posjetiti mjesto izloženo američkom nuklearnom napadu 1945, predstavlja "akt zapanjujućeg licemjerja" i "djetinjastog političkog proračuna".
"Iako Obama posjećuje ovaj oštećeni grad, on ne može da sakrije svoj identitet fanatika nuklearnog rata koji širi nuklearno naoružanje", dodaje KCNA.
Sjevernokorejska agencija dovodi u pitanje i motive Tokija da organizuje Obaminu posjetu, ocjenjujući da se time u prvi plan ističe predstava o Japanu kao žrtvi rata i pomjera težište sa muka koje su japanske kolonijalne ambicije i agresije u ratnim vremenima nanijele drugima.
"Japan želi da pod tepih gurne svoje istinske boje ratnog provokatora i agresora... uprkos svojim zločinima iz prošlosti", ocjenjuje KCNA.
Korejsko poluostrvo je više od tri decenije bilo izloženo čvrstoj japanskoj kolonijalnoj vladavini koja je okončana tek kada se Japan predao poslije bombardovanja Hirošime i Nagasakija, navodi francuska agencija.
Pjongjang, koji je pod teškim sankcijama zbog četiri nuklearne probe koje je izveo, uporno tvrdi da je čitav njegov oružani program neminovni odgovor na višedecenijsko nuklearno neprijateljstvo SAD, podsjeća Frans pres.
Bonus video:
