Velika napetost vlada na južnoj makedonskoj granici od kako je uvedeno ograničenje prijema migranata samo na one koji dolaze sa ratnih područja, a svaki dan predstavlja izazov za za humanitarce koji rade na terenu, piše makedonski portal Faktor.
Dodatnu napetost su ovih dana stvorili i razni evropski mediji koji su otvorili pitanje koliko su sigurni i zaštićeni oni koji nude zaštitu i humanitarnu pomoć i koliko je za njih teško da se izbore sa izazovom koji se zove izbjeglička kriza.
Suzana Tuneva-Paunovska, generalni sekretar Crvenog krsta je za makedonski Faktor rekla da je dio migranata ovih dana često u znak protesta odbijao humanitarnu pomoć u hrani i u ćebadima, sve osim medicinske pomoći neophodne za hitne slučajeve. Njihovi timovi pod amblemima najveće svjetske humanitarne organizacije su suočeni sa ozbiljnim izazovom - da bezrezervno pomažu i da ostanu imuni na emocije, ljudske sudbine kao i na revolt dijela migranata koji više nemaju strpljenja poslije dugog i napornog puta.
Iza svakog od 188 volontera i tridesetak profesionalno angažovanih lica u Crvenom krstu, po riječima Tuneve-Paunovske stoji profesionalna obuka kojom su pripremljeni za ovakve oblike kriznih situacija koje se mijenjaju svakog trenutka.
"Možda je za nas malo drugačije jer radimo pod amblemom Crvenog krsta koji predstavlja značajno ime u cijelom svijetu, a isto tako i lica koja mi angažujemo su prošla obuku i spremna su za rad na terenu. Do sada nismo imali većih problema", rekla je Tuneva - Paunovska.
"Osobe koje rade na terenu treba da posjeduju komunikacione vještine, da budu spremni da rade pod pritiskom i naravno da imaju odgovarajuću psihosocijalnu podršku od strane stručnih lica koja prate njihov rad. U trenucima krize postoji prilično veliki broj volontera u različitim organizacijama koji bukvalno iz kuće izlaze na teren poneseni emocijama ponijeti emocijama i željom da pomognu. U tim slučajevima može da dođe i do neželjenih situacija", navela je.
Kako je rekla Suzana Tuneva - Paunovska volonteri su uvijek spremni da djeluju brzo i efikasno. Oni praktično preživljavaju sve vremenske neprilike i talas izbjeglica među kojima su često žene, djeca i hronični bolesnici sa kojima dukvalno žive na terenu.
Stanje je dodatno usložnjeno kada je na stotine Marokanaca, Alžiraca i Pakistanaca koji su ekonomski migranti pokušalo da pređe preko grčko-makedonske granice uklanjajući bodljikavu žicu u pokušaju da nastave svoj puta ka sjevernoj Evropi. Odatle je počeo da raste i revolt. Oni su dio od oko 1.500 migranata koji su zaglavljeni na granici poslije odluke evropskih političara da se migranti filtriraju ii da se prolaz dozvoli samo onima koji dolaze sa ratom zahvaćenih područja.
"Migranti ovih dana odbijaju svaku pomoć u hrani i ćebadi, sve osim medicinske pomoći Imamo konstantne informacije o potrebama na terenu i o tome da li postoji znatno povećanje broja migranata i potreba za zalihama i pomoći", rekla je generalna sekretarka Crvenog krsta i dodala da je u cijelu operaciju uključeno ukupno 188 volontera i 30 profesionalno angažovanih lica u stručnoj službi Crvenog krsta koji su podijeljeni u 11 timova za medicinsku podršku, 0,4 za logistiku, distribuciju, topli obrok. Oko 4200 osoba dnevno dobija usluge od strane volontera Crvenog krsta.
U Crvenom krstu imaju program koji je planiran do kraja aprila koji obuhvata pomoć za oko 116 hiljada lica a kao organizacija zadovoljavaju potrebe na terenu u sladu sa spremnošću za odgovor na krizne situacije.
Evropski predstavnici svakodnevno šalju poruke o zajedničkom nastupu, tehničkoj i operativnoj koordinaciji za izlaženje na kraj sa migrantskom krizom pošto se ne očekuje smanjenje talasa izbjeglica.
Jedna od poruka je i da treba sprovesti Evropski akcioni plan za reviziju kontrolnih mehanizama za prihvat u zejdnički evropski prostor sa svime balkanskim zemljama obuhvaćenim migrantskom krizom.
Akcioni plan tretira humanitarnite i bezbjednosne aspekte, kapacitetite za prihvatanje, identifikaciju, registraciju i povećanu kontrolu na granicama, kojima se razdvajaju politicki i ekonomski migranti od onih koji dolaze iz zemalja obuhvaćenih borbenim dejstvima.
Poslije Pariza je otvoreno pitanje o potrebi veće policijske i vojne koordinacije za obezbjeđivanje granica duž cijele migrantske rute.
Bonus video:
