Brze željeznice, novi auto-putevi i luke trebalo bi da povežu cijelo tržište Evrope i Azije, sa ukupno tri milijarde potrošača.
Koliko je porastao svjetski uticaj postalo je jasno prošlog mjeseca: prvo Velika Britanija, a potom i druge velike članice EU šokirali su SAD pridruživši se kao suosnivači u Azijskoj banci za ulaganja u infrastrukturu (AIIB).
Međutim, u martu je dodatni zamah dobila još jedna kineska inicijativa koja bi mogla da ima dramatičan uticaj na svjetsku privredu, a iz koje bi i Hrvatska mogla da izvuče prednosti ako se na strateškom nivou otvori novim prilikama, piše Jutarnji list.
Razvojni fond
Riječ je o novom "putu svile", golemom programu infrastrukturnih ulaganja pod nazivom "Jedan pojas – jedan put" (One Belt, One Road). Na posljednjem zasjedanju Nacionalnog narodnog kongresa u martu ova inicijativa - koja jednim svojim krakom dotiče i Hrvatsku - imenovana je kao glavni prioritet Kine, a to znači da iza projekta stoji i konkretan novac.
Novi autoputevi, brze željeznice, luke kao i energetska i komunikaciona infrastruktura trebalo bi, ciljaju Kinezi, da povežu cijelo evroazisjko područje sa tri milijarde potrošača. Kopnena komponenta, "Privredni pojas puta svile", trebalo da poveže 20 zemalja od Kine do Turske, Rumunije i sjevera Evrope, a "Pomorski put svile 21. vijeka" pojačaće pomorske rute do Afričkog roga i Suetskim kanalom do sjevernog Jadrana.
Kinezi su spremni sami da ulažu, nude kredite i garancijske fondove, a ukupna ulaganja procjenjuju se na bilione dolara. Za početak, Kina je za međunarodna ulaganja osnovala novi fond vrijedan 40 milijardi dolara.
Krešimir Jurlin, naučnik sa zagrebačkog Instituta za razvoj i međunarodne odnose, ističe kako je u Hrvatskoj, ali i cijeloj Evropskoj uniji srazmjerno malo pažnje upućeno ovoj kineskoj inicijativi, "vjerovatno zbog percepcije kako je riječ o projektu daleke budućnosti".
Željeznice i tuneli
Ideja zaista zvuči futuristički i megalomanski jer dvije komponente te inicijative, kopnena i morska, predstavljaju integrisani niz velikih infrastrukturnih projekata, procijenjenih na više od 20 biliona dolara.
Međutim, nije riječ o tek planiranoj gradnji pruge ili autoputa sa početkom u Kini, koja će za deset ili 20 godina završiti u Evropi. Dio tog projekta već se ostvaruje, te je Kina najavila alokaciju 40 milijardi dolara u razvojni fond kao dio svojih ukupnih planiranih ulaganja. Kina takođe sufinansira konkretne projekte koji su kompatibilni sa inicijativom, prema bilateralnim sporazumima sa Kazahstanom - ističe Jurlin.
"Prema postojećim planovima, obje komponente potencijalno uključuju i naše tranzitne pravce jer prekomorska završava u Jadranu, a željeznička u Turskoj. Ponovno, nije riječ o dalekoj budućnosti jer je našoj javnosti malo poznato da se povezivanje Evrope i Azije izrazito intenziviralo, na primjer otvaranjem tunela ispod Bosfora 2013. te uspostavljanjem željezničke transeuroazijske veze preko Rusije koja je otvarena 2011. godine," navodi Jurlin .
Velike mogućnosti
Naglašava kako je stoga potrebno strateški razmotriti ne samo činjenicu što će paketi sa Dalekog istoka sve brže stizati do hrvatskih potrošača i tako dodatno predstavljati konkurenciju hrvatskim trgovcima, nego i vrlo velike mogućnosti infrastrukturnih ulaganja u Hrvatskoj te u zemljama bližeg okruženja.
Sten Jakobsen, glavni ekonomista danske Sakso banke koji je prošle nedelje boravio u Hrvatskoj, kaže kako su motivi Kine prilično jasni.
"Kina ostaje bez izvoznih tržišta, ali novi put svile će Pekingu obezbijediti ne samo trgovinu, nego i uticaj na tržištima u nastajanju u cijeloj Aziji i Evropi," objašnjava Jakobsen.
Azijska banka za infrastrukturna ulaganja biće ključni dio finansiranja infrastrukture novog puta svile, napominje Jakobsen te ističe kako se dosad toj banci priključilo više od 60 zemalja. Međutim, primjetio je, Hrvatska nije zatražila članstvo.
Bonus video:
