Ekonomski stručnjaci su ove godine prognozirali privredni rast u Gani od skromnih 3,9 odsto, što je niže od prosjeka podsaharske Afrike.
Rast je nizak posebno ako se uporedi sa 2010. godinom, kada je iznosio 14,8 odsto.
Ekonomisti smatraju da su srednjoročni izgledi još uvijek svijetli, ako se brzo povrati fiskalna stabilnost.
MMF je prošle nedjelje pristao da odobri 918 miliona dolara kao pomoć za stabilizovanje ekonomije, ali sporazum ima za cilj i povećanje naplate poreza i jačanje monetarne politike centralne banke, prenosi Rojters.
Gana se će imati težak zadatak da sprovede program MMF-a, u periodu pred izbore.
Plate u javnom sektoru su u 2012. godini porasle, što je dovelo do povećanja budžetskog deficita na čak 12 odsto BDP-a. Agencija Mudis smanjila je prošlog mjeseca kareditni raejting zemlje, što je uzeto u obzir, prilkom zaključenja sporazuma sa MMF-om.
Sporazum zahtjeva reformu državne službe, kao i smanjenje plata u javnom sektoru, što bi moglo da dovede do konflikta sa moćnim sindikatima. Istraživačka agencija TENEO smatra da će brzina smanjivanja plata biti mnogo sporija, nego što zahtjeva MMF.
Sporazum sa MMF-om treba da obezbijedi premošćavanje budžeta u prvoj polovini godine, dok ne stigne kredit od euroobveznica.
Gana je svoj brzi ekonomski rast ostvarila i zahavaljujući otvaranju rafinerije nafte, 1963. godine, koja je tada simbolizovala ponos i nadu prve afričke zemlje kojoj se ukazala prilika da pobjegne od kolonijalne vladavine.
"Postrojenje je sada bez posla i ekonomska sjenka se navukla na jednu od najsjanjihih zvijezda afričkog kontineta", navode analitičari.
Otkriće nafte u Gani, 2007. godine bilo je dodatak bogatstvu u zlatu i kakaou, što je sabilnoj demokratiji dalo šansu da uhvati korak sa naftnim gigantom Nigerijom i regionalnom ekonomskom silom Obalom Slonovače.
Godinu dana poslije početka eksploatacije, 2010. godine, privredni rast je dostigao vrhunac od 14,8 odsto, što je bila jedan od najviših stopa na svijetu.
S druge strane, zemlja se sada suočava sa visokim nivoom javnog duga, vrijednost nacionalne valute je pala, porasli su budžetski deficit, kao i inflacija koja je nedavno povećana za 17 odsto. Tu su i hronična isklučenja struje koja su naljutila stanovnike i podigla troškove poslovanja.
Rafinerija Tema, sa proizvodnjom od 5.000 barela nafte dnevno, decenijama je imala ključnu ulogu u naftnom sektoru zemlje. Kad je zapala u teškoće, država je obećala subvencije, ali u praksi neke od tih isplata nisu ostvarene i rafinerija je ostala u dugovima. Tehnički kvar je rafineriju ostavio van pogona više od mjesec dana.
Bonus video:
