Broj zahtjeva za azil u razvijenim zemljama prošle godine bio je najveći u posljednje 22 godine usljed ratova u Siriji i Iraku, kao i oružanih sukoba, kršenja ljudskih prava i pogoršanih uslova u drugim zemljama, saopštio je danas Komesarijat UN za izbjeglice (UNHCR).
Broj podnijetih zahtjeva za azil najviši je od 1992. kada je počeo sukob u Bosni i Hercegovini, navodi UNHCR u danas u Ženevi objavljenom izvještaju.
Prošle godine u razvijenim zemljama podnijeto je 866.000 novih zahtjeva za azil, što predstavlja porast od 45 odsto u odnosu na 2013. godinu kada je registrovano 596.600 zahtjeva.
"Stotine hiljada osoba postale su izbjeglice i tražioci azila usled ratova na Balkanu tokom 1990-ih. Mnogi od njih našli su utočište u industrijalizovanim zemljama Evrope, Sjeverne Amerike i u drugim zemljama", rekao je visoki komesar za izbjeglice UN Antonio Guteres.
Guteres je dodao da je zbog naglog porast broja sukoba širom svijeta i posebno dramatične situacija u Siriji, danas slična situacija, zbog čega je potrebno obezbijediti mogućnosti za traženje azila, mogućnost preseljenja i druge oblike zaštite ljudi koji bježe od ovih sukoba.
Najviše zahtjeva, 150.000, prošle godine podnijeli su državljani Sirije, zatim Iračani sa 68.700, što je skoro dvaput više nego 2013. Avganistanci su treći sa blizu 60.000, dok su na četvrtom mjestu državljani Srbije i Kosova, kao i Eritreje.
U Njemačkoj je zabilježen najveći broj primljenih zahtjeva – 173.000, od čega su četvrtinu podnijeli državljani Sirije. Na drugom mjestu su SAD sa 121.200 zahtjeva za azil, većinom iz Meksika i zemalja Centralne Amerike. Turska, koja je do kraja 2014. pružila utočište za više od 1,5 milion izbjeglica iz Sirije, primila je prošle godine 87.800 novih zahtjeva za azil, uglavnom državljana Iraka.
Švedska sa 75.100 primljenih zahtjeva za azil, uglavnom državljana Sirije i Eritreje, na četvrtom je mjestu. Italija je registrovala 63.700 novih zahtjeva tokom 2014. godine, najveći broj ikada u toj zemlji. Tražioci azila u Italji potiču uglavnom iz Malija, Nigerije i Gambije.
Rusija, koja nije obuhvaćena izvještajem UNHCR-a iz metodoloških razloga, prošle godine je primila je oko 265.400 zahtjeva za privremenu zaštitu i 5.800 zahtjeva za dodjelu izbegličkog statusa od državljana Ukrajine. Broj Ukrajinaca koji je tražio azil u 44 zemlje obuhvaćene izvještajem porastao je sa 1.400 u 2013. na 15.700 u 2014.
Prvih pet zemalja po broju primljenih zahtjeva - Njemačka, SAD, Turska, Švedska i Italija - primile su 60 odsto novih zahtjeva. U odnosu na broj stanovnika, Švedska je zemlja s najvećim brojem tražilaca azila (u prosjeku 24,4 tražioca azila na 1.000 stanovnika, u proteklih pet godina), a slijede Malta, Luksemburg, Švajcarska i Crna Gora.
Mada je većina industrijalizovanih zemalja zabilježila rast broja zahtjeva za azil prošle godine, neke zemlje su registrovale i pad – prije svega Australija, u kojoj je broj zahtjeva za azil smanjen za 24 odsto u odnosu na prethodnu godinu.
Do kraja 2013. u svijetu je prisilno raseljeno 51,2 miliona osoba usljed progona, sukoba, opšteg nasilja ili kršenja ljudskih prava. Oko 16,7 miliona od toga su izbjeglice, a 33,3 miliona su interno raseljeni unutar sopstvenih zemalja. Blizu 1,2 millona su tražioci azila.
Bonus video:
