Gotovo četvrtinu stanovništva u SAD čine nereligiozni, a u posljednjih desetak godina, njihov broj je premašio broj katolika, vjernika većih protestantskih crkava i svih ostalih nehrišćanskih religija, navodi se u tekstu „Nacionalne geografije“.
Već dugo se predviđa da će uloga religije da izblijedi sa modernizacijom svijeta, ali posljednja istraživanja ukazuju na to da se ovaj trend širi zaprepašćujuće brzo.
Francuska će uskoro postati većinski sekularno društvo, kao i Holandija i Novi Zeland, Ujedinjeno Kraljevstvo i Australija, prenosi hrvatski portal Indeks.
Religija ubrzano postaje sve manje važna, čak i u državama u kojima utiče i na izbore lidera i arhitekturu.
Nereligiozni, međutim, još nisu zavladali svijetom.
U mnogim djelovima svijeta, posebno u Podsaharskoj Africi, religija se širi, pa će udio nereligioznih u svjetskoj populaciji u narednih 25 godina zapravo opasti, piše Tanjug.
Stručnjaci procjenjuju da će zbog toga postojati sekularni Zapad i ostatak svijeta. Drugo izrazito sekularno područje je Kina, u kojoj su komunističke vlasti decenijama suzbijale religiju. Sa druge strane, u mnogim bivšim komunističkim državama, religija je u ekspanziji.
Čak se i u sekularnim zapadnim demokratijama osjeća da vjerom prožete kulture ne pokazuju znake uzmicanja. Među nereligioznima, podjela je i dalje duboka – pojedini su glasni ateisti, drugi su agnostici, a mnogi nemaju potrebu da se izjasne o svom uvjerenju.
Okupljeni oko skepticizma prema organizovanim religijama i ujedinjeni zajedničkim uvjerenjem da ne vjeruju, nereligiozni predstavljaju komplikovan skup, baš kao i mnoge religije.
U tekstu Nacionalne geografije navodi se da bi upravo te unutrašnje kontradikcije mogle da odbiju nove „sljedbnike“, baš kao i kada su religije u pitanju.
Ako se svijet nalazi pred propašću religije, onda se prema tome krećemo već decenijama.
U Evropi i Sjevernoj Americi nereligiozna populacija prosječno je nekoliko godina mlađa od opšteg stanovništva.
Oko 11 odsto Amerikanaca rođenih nakon 1970. godine odraslo je u sekularnim domovima. Naučna dostignuća ne samo da su podstakla ljude da sumnjaju u Boga, nego su ujedinila i one koji postavljaju pitanja.
Magazin „Tajm“ postavio je pitanje „Da li je Bog mrtav“ 8. aprila 1966. godine
Prije pola vijeka, američki magazin Tajm zapitao se da li je Bog mrtav.
Time je postavljeno pitanje da li će religija biti relevantna za moderan život u postatomskom dobu u kom se širio komunizam, a nauka je odgovarala na više pitanja nego ikada ranije.
Isto pitanje važi i dan danas, ali odgovor nije ograničen na prosto „Da“ ili „Ne“. Dio populacije rođen nakon objave naslova u Tajmu možda bi provokativno odgovorio pitanjem: „Šta je to Bog?“.
Bonus video:
