Američki predsjednik Barak Obama jasno je stavio do znanja da još nije donio odluku da li će naoružati Ukrajinu u konfliktu protiv proruskih pobunjenika, rekavši danas da se i dalje nada diplomatskom rješenju, prenio je Rojters.
„Kriterijum po kojem ću donijeti ovu odluku jeste: Da li su veće šanse da djeluje ili da ne djeluje“, kazao je Obama juče u Vašingtonu na konferenciji za novinare sa njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, koja se protivi slanju oružja Ukrajini.
Rusija je prekršila mirovni sporazum iz septembra slanjem tenkova i artiljerije u istočnu Ukrajinu, naveo je Obama, dodajući da su se on i Merkel složili da sankcije za sada moraju ostati na snazi i da će se izolacija Moskve pogoršati ukoliko nastavi sadašnjim pravcem.
Merkel i francuski predsjednik Franosa Oland bi trebalo da se u srijedu sastanu sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i ukrajinskim predsjednikom Petrom Porošenkom, a evropski ministri su danas odložili odluku o pooštravanju sankcija kako bi pružili šansu tim pregovorima.
Merkel i Obama su se našli na meti kritika američkim spoljnopolitičkih tvrdolinijaša u Kongresu, koji je pod kontrolom republikanaca, i koji žele da se Ukrajini pošalje oružje.
Američki Senat i predstavnički dom su jednoglasno u decmbru glasali za predlog kojim se autorizuje slanje oružja Kijevu. Obama je potpisao zakon, ali mu ostavlja prostora da odluči hoće li ga i kada primijeniti, podsjeća britanska agencija.
Saradnici u Kongresu su danas kazali da rade na novom predlogu zakona koji bi obavezao Obamu da pošalje oružje Kijevu.
U međuvremenu devet ukrajinskih vojnika i sedam civila je stradalo u roku od 24 sata, saopštio je Kijev, a sukobi su se naročito intenzivirali oko grada Debaljcevo, željezničkog centra sjeveroistočno od Donjecka.
Merkelova je na bezbjednosnoj konferenciji u Minhenu jasno istakla svoje protivljenje naoružavanju Kijeva. „Razumijem debatu ali smatram da više naoružanja ne bi dovelo do napretka koji je potreban Ukrajini. Zaista sumnjam u to“, kazala je.
Prošle nedjelje, Merkel i Oland su se sreli sa Putinom u Moskvi nakon čega je u nedjelju uslijedio i konferencijski razgovor preko telefona u kojem je učestvovao i Porošenko. Međutim do sada nije došlo do bitnijeg pomaka u sukobu koji traje skoro godinu dana i u kojem je stradalo preko 5.000 ljudi.
Ministri spoljnih poslova EU odobrili su zabrane izdavanja viza i zamrzavanje imovine ukrajinskim separatistima i Rusima. Međutim oni će čekati do 16. februara prije uvođenja novih mjera kako bi dali šansu mirovnim naporima, kazao je francuski ministar spoljnih poslova Loran Fabijus.
„Princip ovih sankcija ostaje, ali će implementacija zavisiti od rezultata na terenu“, kazao je on. „Vidjećemo kako će proći susret u Minsku“.
Sankcije koje su u nekoliko faza nametnuli EU i Sjedinjene Države od kako je Moskva pripojila Krim prošlog marta nanijele su veliku štetu ruskoj ekonomiji, dodatno pogoršavajući probleme izazvane padom cijena nafte, glavnog izvoza Rusije.
Moskva je upozorila juče da Putin neće pristati na ultimatume. Komentarišući medijske spekulacije da je Merkel dala Putinu ultimatum kako bi prisustvovao samitu o Ukrajini, portparol Kremlja Dmitrij peskov je za radio Govorit Moskva kazao: Niko nikada sa predsjednikom nije razgovarao tonom ultimatuma – i to ne bi nikada mogli čak i ako žele“.
Obamine opcije
Obama mora da odluči hoće li poslati oružje, nametnuti strože sankcije Rusiji u nadi da će natjerati Putina na kompromis, ili u potpunosti podržati njemačko-francusku mirovnu inicijativu. On je rekao da odluku neće donijeti na osnovu jedne stvari.
„Možemo li biti sigurni da će se bilo koja vrsta oružja koje pošaljemo Ukrajini koriostiti na pravui način, da neće pasti u pogrešne ruke, da neće dovesti do pretjerano agresivnih akcija koje Ukrajinci neće moći da obuzdaju? Kakve će reakcije izazvati, ne samo separatista već i Rusa? Sva ta pitanja treba uzeti u razmatranje“, kazao je on u Bijeloj kući.
Neki od njegovih najbližih savjetnika, uključujući i Eštona Kartera, kojeg je izabrao za novog sekretara odbrane, sve više se zalažu za opciju slanja naoružanja poput antitenkovskog oružja, oružja manjeg kalibra i municije.
Savjetnica za nacionalnu bezbjednost Suzan Rajs je kazala da se razmatra opcija slanja naoružanja, ali je nagovijestila da treba biti oprezan i naglasila potrebu da se održi jedinstvo sa evropskim partnerima.
„Takav korak bi bio napravljen samo „uz bliske konsultacije i u koordinaciji sa našim partnerima, čije je jedinstvo sa nama po ovom pitanju bio ključni sastojak naše snage da odgovorimo na rusku agresiju“, kazala je.
Bonus video:
