U Americi se sjutra održavaju izbori za Kongres koji će, ocjenjuju analitičari, biti pokazatelj raspoloženja birača prema politici predsjednika Baraka Obame.
Amerikanci na ovim izborima, poznatim i kao međuizbori, jer se održavaju na polovini predsjedničkog mandata, biraju 435 članova Predstavničkog doma, 36 članova od 100 članova Senata i guvernere 36 od 50 saveznih država.
S obzirom da se očekuje da će republikanci zadržati kontrolu u Predstavničkom domu, sve oči su uprte u trku za Senat koji je dosad bio pod dominacijom demokrata.
Republikanci su, kako prenosi Glas Amerike, u predizbornoj kampanji pokušavali da iskoriste pad popularnosti Obame i njegove politike kako bi zadržali kontrolu u Predstavničkom domu i osvojili većinu u Senatu.
Ako bi se to dogodilo, predsjednika Obamu u posljednje dve godine drugog predsjedničkog mandata i njegove demokrate očekuje niz nimalo lakih izazova.
Kako navodi Rojters, ankete Ipsosa krajem oktobra, pokazuju da samo 38 odsto Amerikanaca podržava Obaminu politiku, dok je čak 56 ne odobrava.
Takođe, samo 24 odsto građana misli da je Amerika na dobrom putu, dok 61 odsto njih vjeruje da se kreće u pogrešnom pravcu.
Analitičari se slažu u ocjeni da bi pobjeda republikanaca u Senatu, poremetila ravnotežu moći u Vašingtonu.
"U slučaju da i u Senatu republikanci budu u većini, za Obamu će biti mnogo teže nego do sada da sarađuje sa Kongresom i ostvaruje svoje zamisli, jer će oba doma biti pod kontrolom republikanaca", ističe analitičar Frenk Njuport.
To bi, po mišljenju analitičara Tomasa Mana, značilo i nastavak političkih zastoja i ćorsokaka.
Koliko su izbori značajni za demokrate pokazuje činjenica da su u kampanji, pored predsjednika SAD, učestvovali i bivši predsjednik Bil Klinton i njegova supruga Hilari, koja se smatra vjerovatnim budućim predsjedničkim kandidatom, kao i aktuelna prva dama Amerike Mišel Obama.
Obama se od prvog dana prvog predsjedničkog mandata nadao da će uspjeti da prevaziđe međustranačke podjele, da će biti most između demokrata i republikanaca.
Te nade nisu ostvarene, a tokom sedme i osme godine, poslednje dve godine na predsjedničkoj funkciji, mogao bi da se suoči sa najvećim domaćim politčkim iskušenjem, zaključuje Glas Amerike
Bonus video:
