Ruski bombarderi na evropskom nebu, kratki upadi iznad Estonije, praćenje sumnjive podmornice u švedskim vodama, ukazuje da Rusija testira Zapad kao za vrijeme hladnog rata ocjenjuju analitičari. Napetosti između NATO i Rusije porasle su od kako je Rusija u martu anektirala ukrajinsko poluostrvo Krim. Avioni zapadne alijanse izvršili su ove godine više od 100 presretanja ruskih aviona, što je oko tri puta više nego 2013. godine, rekao je generalni sekretar NATO Jens Stoltenberg u Atini i ukazao da je to znatan porast ali da alijansa radi šta je potrebno. NATO je ukazao da je za nedjelju dana bilo dvije serije incidenata vezanih za rusko vojno vazduhoplovstvo. Jedna letilica specijalizovana za sakupljanje podatake ušla je 22. oktobra u estonski vazdušni prostor, na oko 600 metara i kraće od jednog minuta, u okolini ostrva Sarema. U utorak popodne i u srijedu saveznički lovci - njemaćki, norveški, britanski, turski, danski, finski i švedski- morali su da polete da presretnu četiri grupe ruskih aviona koji su vršili "vježbe" iznad Atlantika, Baltičkog mora, Sjevernog mora i Crnog mora. Demonstracija sile u koju su uključeni bombarderi, lovci i transportni avioni, prema NATO-u ukazuju na pojačane aktivnosti koje su "neuobičajene". Član savjetodavnog tijela pri ruskom ministarstvu odbrane Igor Koročenko smatra međutim da je to samo "vraćanje na normalne vojne aktivnosti" za jednu zemlju koja razmišlja o svom odbrambenom potencijalu i borbenoj spremnosti svoje vojske. "Vazdušne snage se obučavaju, prave izviđačke letove da bolje razumiju namjere naših kolega iz NATO", rekao je on i dodao da se Zapad navikao da se Rusija ne ističe ali da je "sa tim gotovo" i da će od sada Rusija znati da pokaže cijelom svijetu šta su njeni legitimni interesi. Stručnjak NATO Bruks Tigner rekao je za britanski list "Džejns difens" da ovakav tip provokacija nikad nije prestajao od kraja hladnog rata ali da to nije objavljivano. Ono što se promijenilo, rekao je da umjesto nadletanja iznad arktičkog kruga Norveške i Švedske avioni se spuštaju ka naseljenijim zonama u kompleksnijim formacijama, i ljudi mogu da ih vide kako nadleću već sa britanskih ili baltičkih ostrva. On smatra da ovo nije koincidencija i da "Rusija igra agresivniju ulogu, kao što je radila u Ukrajini od marta" sa pripajanjem Krima i podrškom proruskim pobunjenicima na istoku. Švedska je prije dve nedjelje poslala preko 200 vojnika, specijalnih brodova, minolovaca, i helikoptera u Baltičko more u potrazi za stranom podmornicom koju je vidjelo više ljudi, podsjećajući na operacije iz 1980-ih posle upada sovjetskih podmornica. Pavel Feldggenhauer, vojni analitičar sa sjedištem u Moskvi rekao je da se vraća klasičnim procedurama hladnog rata. "Igra balansiranja na ivici nuklearnog rata, i pošto je nuklearni rat nedopustiv suprotna strana pravi ustupke", rekao je on. Rekao je da je cilj da se ukinu sankcije i da se zastraše Evropljani tako što će se ubijediti da je Rusija spremna na sve, rekao je Fegenhauer i ocijenio da će takvi slučajevi biti sve češći. Istraživač u londonskom institutu RUSI, Igor Sutijagin rekao je Rusija osejća pad cijena nafte i sankcije zbog čega je za Vladimira Putina hitno da popravi odnose sa Zapadom. Jedino sredstvo pritiska koje mu ostaje je vojno, rekao je Sutijagini koji je dodao da je Putin prošle nedjelje upozorio da se Rusija sprema na konfrontaciju sa Zapadom, i da s ovom "malo iskrivljenom percepcijom" Putin zastrašuje Zapad "da bi ga prisilio na prijateljstvo, ali pod njegovim uslovima".
Bonus video:
