U finišu kampanje za izbore 6. novembra, bivši predsjednik SAD Barak Obama je upozorio na retoriku čiji je cilj da posije strah, dok je aktuelni šef države Donald Tramp pojačao poruke protiv imigracije da bi podstakao republikance.
Ankete i nestranački prognostičari predviđaju da demokrate imaju jake šanse da na izborima za Kongres osvoje još 23 mjesta i dobiju većinu u Predstavničkom domu, što bi mogli iskorisititi da pokreću istrage o Trampovoj administraciji i blokiraju ili odlažu njegove zakonodavne planove.
Tramp je u petak rekao da se „može desiti“ da republikanci izgube Predstavnički dom.
Očekuje se da republikanci zadrže kontrolu u Senatu, čija ovlašćenja obuhvataju potvrdu Trampovih imenovanja na doživotne funkcije u Vrhovnom sudu.
Demokrate su se u kampanji usredsredile na odbranu zakona o zdravstvenoj zaštiti iz 2010, dok se Tramp hvalio ekonomskim rastom i davao strašna upozorenja povodom imigracije, nastojeći da obuzda ilegalni i legalni priliv ljudi u SAD.
Obama, koji je vodio kampanju da bi podržao demokratske kandidate, pozvao je Amerikance da ne prihvataju neprijateljstvo i podjelu u politici. On je kritikovao i nečasnost u kampanji, u komentarima upućenim Trampu, iako ga nije imenovao.
„Svi mi pokušavamo da stvarima damo pozitivan prizvuk. Ali ono što nismo vidjeli onako kako to vidimo sada, su političari koji očigledno, iznova, grubo... bestidno lažu. Samo izmišljaju stvari“, rekao je Obama.
Ministarstvo rada je u petak objavilo podatke prema kojima je otvaranje radnih mjesta u oktobru bilo mnogo bolje od očekivanog, stopa nezaposlenosti stabilno najniža u posljednjih 49 godina - 3,7 odsto a zarade dostižu najbolji godišnji rast za skoro deceniju.
Pošto se demokrate i republikanci bore rame uz rame, odziv će imati ključni značaj, ocijenila je Lakejta Bonet-Bejli, politikolog sa Univerziteta u Džordžiji.
Na izborima za Kongres, odziv je obično niži nego na predsjedničkim - 40 odsto u odnosu na 50-60 procenata. Birači bi ove godine mogli izaći u većem broju jer svoj izbor vide kao referendum o Trampu, čija je politika izazova podjele i iritira veliki dio biračkog tijela.
Zemlja je podjeljenija nego što je bila posljednjih decenija. Kampanju su obilježili sukobi oko rase i identiteta. Političari su redovno oslovljavali jedan drugog kao otpadnike, budale i izdajnike. U posljednjim nedjeljama kampanje, Ameriku je zahvatio talas nasilja, uključujući masakr nad 11 osoba u sinagogi u Pensilvaniji, kao i petnaestak paketa bombi poslatih istaknutim kritičarima Donalda Trampa.
„Njujork tajms“ piše da postoji nesklad između relativno zdrave ekonomije i mračnog raspoloženja u državi.
„Nacija je u političkoj pometnji“ kazao je član Predstavničkog doma Karlos Kurbelo, republikanc sa Floride, koji je suočen sa teškim ponovnim izborom dijelom zbog Trampove nepopularnosti. „Ekonomija je zdrava, ali je raspoloženje tako sumorno. Ovo je veoma tužno vrijeme u ovoj zemlji.“
Britanski „Ekonomist“ navodi da toksična federalna politika predstavlja najveću slabost Amerike. Ona sprečava akciju povodom najurgetnijih pitanja - od imigracije do socijalne zaštite, podriva vjeru Amerikanaca u vladu i njene institucije, a u svijetu baca ružnu sjenku na imidž SAD kao demokratije.
„Ekonomist“ piše da to unižavanje nije počelo sa Trampom, ali da ga je on objeručke prihvatio i pojačao svojim lažima. Prema „Vašingon postu“, Tramp je slagao više od 5.000 puta od kada je inaugurisan.
„Njegove obmane su toliko bestidne da mnoge pristalice vjeruju njemu, a ne bilo kojem od njegovih kritičara, posebno onih u medijima, i uprkos dokazima,“ navodi „Ekonomist“. To odgovara Trampu jer, kad se više nikom ne vjeruje, niko ne mora da snosi odgovornost. Ali, to je katastrofalno za Ameriku jer kada razumna debata više ne može da pridobije argumente, demokratija nije u stanju da fukcioniše, dodaje nedjeljnik u komentaru povodom predstojećih izbora.
„Glasate za mene 2018,“ rekao je Tramp na mitingu podrške republikanskim kandidatima u Misuriju krajem septembra.
Rojters navodi da ova poruka pokazuje sa kakvim izazovom su suočeni predsjednik i njegove pristalice: kako demokrate prijete da preuzmu Predstavnički dom i ključne guvernerske pozicije, uspjeh njegovog zakonodavnog plana zavisi od toga može li okupiti svoje pristalice oko kandidata koji se ne zovu Tramp.
Ovogodišnji izbori su prvi pravi test da li koalicija iza Trampovog slogana Učinimo Ameriku ponovo velikom (MAGA) može od raštrkane grupe sljedbenika motivisane jednom osobom prerasti u organizovanu političku snagu sposobnu da osnaži kandidate izvan njegovih izbornih uporišta, piše Rojters.
„Ekonomist“ smatra da je bitno da demokrate preuzmu Predstavnički dom zato što bi Tramp bio podvrgnut kongresnom nadzoru.
„On pokazuje prezir prema normama koje su, u različitoj mjeri, sputavale prošle predsjednike - bilo odbijanjem da objavi svoj poreski izvještaj, miješanjem zvaničnog i privatnog biznisa ili zastrašivanjem zvaničnika koji bi trebalo da budu nezavisni. Kongres bi trebalo da održava saslušanja da istraži takvo ponašanje“, navodi britanski časopis.
Kontrola demokrata nad Predstavničkim domom bi, dugoročno, donijela korist objema strankama. Poraz bi neke republikance ohrabrio da počnu da iznose konzervativnu alternativu trampizmu. Status kvo bi, pak, cementirao Trampovu kontrolu nad strankom.
Vodič za izbore na sredini mandata
Dvije godine pošto je Donald Tramp izabran, Amerikanci u utorak ponovo izlaze na izbore, koji se održavaju na svake četiri godine u novembru, na sredini četvorogodišnjeg predsjedničkog mandata.
Biraju se novi članovi Kongresa - Predstavničkog doma i Senata - i ishod bi mogao uticati na to kako će se odvijati ostatak Trampovog mandata.
Oba doma trenutno kontroliše Republikanska stranka, a demokrate se nadaju da ove godine mogu preuzeti kontrolu u Predstavničkom domu osvajanjem većine mjesta. U tom domu se vodi bitka za svih 435 mjesta.
U Senatu se vodi borba za 35 od 100 mjesta. U slučaju da republikanci zadrže Senat, a demokrate osvoje Predstavnički dom, desio bi se zastoj i rizik od blokade vlade.
Trampov nizak rejting u anketama bi mogao uticati na podršku republikanskim kandidatima, a ulogu bi moglo igrati i to što ove godine učestvuje više ženskih kandidata nego ikad ranije.
BBC navodi da postoji mnogo razloga za učešće više žena, pri čemu neki to tumače kao nadoknadu za poraz Hilari Klinton 2016. Mađutim, ljutnja zbog Trampove politike se smatra glavnim faktorom. Sa druge strame, dodaje BBC, republikanci bi mogli zadržati podršku jer je američka ekonomija u dobrom stanju.
Bijelu kuću je od Trampovog dolaska pogađao je jedan skandal za drugim. Vodeće demokrate su do sada izbjegavale da otvoreno pričaju o smjeni predsjednika ili o tome da ga primoraju na ostavku.
Potom bi Senat sudio predsjedniku na osnovu optužbi za „izdaju, podmićivanje ili druga krivična djela i prekršaje“.
Ako bi ga dvotrećinska većina senatora proglasila krivim, Tramp bi bio smijenjen i zamijenio bi ga potpredsjednik Majk Pens.
Nijedan predsjednik do sada nije smijenjen procesom impičmenta.
Vjerovatnije je da će demokrate preuzeti Predstavnički dom i frustrirati Trampa blokiranjem njegovih planova.
Nakon ovih izbora, pažnja se usmjerava na sljedeće predsjedničke izbore 2020.
U utorak se bira i 36 od 50 državnih guvernera. Od tih 26, 26 su republikanci.
Tokom predsjedničkih kampanja, guverneri često igraju veliku ulogu pružajući podršku kandidatima svoje stranke, tako što traže donatore ili mobilišu volontere. Stoga bi postava novih guvernera ba ovim izborima mogla imati značajn uticaj na predsjedničku kampanju 2019. i 2020.
Bonus video:
