Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija usvojio je u petak jednoglasno rezoluciju čiji je cilj da onemogući finasiranje ekstremista u Iraku i Siriji.
Rezolucija ima za cilj i da spriječi priliv novih ekstremističkih boraca iz inostranstva.
Ovo su dosad najšire mjere Savjeta bezbjednosti UN protiv džihadista u Iraku i Siriji, koji trenutno kontrolišu veliki dio teritorije tih zemalja i optuženi su za zločine, prenosi AFP.
Mjere predviđaju i sankcije kojima se prijeti onima koji finasiraju, regrutuju ili snabdjevaju oružjem islamističke ekstremiste u Iraku i Siriji.
Ti ekstremisti, koje Rezolucija 2170 treba da onemogući u njihovim daljim zločinačkim akcijama, su otcijepljene grupe Al Kaide, koje su zauzele veliki dio teritorije u Iraku i Siriji i proglasili kalifat.
Cilj rezolucija je, kako navodi Rojters, slabljenje Islamske države i Fronta al-Nusra.
Predlog rezolucije, kako je ranije javila britanska agencija, podnijela je Velika Britanija.
Na "crnu listu" stavljeno je šest osoba kojima će biti zabranjena putovanja i zamrznuta imovina, uključujući portparola Islamske države Abu Muhameda al-Adnanija, Iračanina za kojeg eksperti UN kažu da je jedan od "najuticajnijih emira" i blizak lideru Islamske države, Abu Bakru al-Bagdadiju.
Tu su i Said Arif, bivši alžirski olficir koji je pobjegao iz kućnog pritvora u Francuskoj 2013. i pridružio se Frontu al-Nusra u Siriji i Abdul Mohsen Abdulah Ibrahim al-Čareh iz Saudijske Arabije, označen kao "vodeći internet propagandista terorista", koji je na čelu Fronta u sirijskoj četvrti Latakiji.
Hamid Hamad Hamid al-Ali i Hadžaj bin Fahd al-Adžmi, obojica iz Kuvajta, kažnjavaju se zbog finansijske podrške Frontu al-Nusra, dok je Abdelrahman Muhamed Zafir al-Dabidi al-Džahani iz Saudijske Arabije na listi zbog rukovođenja mrežom stranih boraca u Frontu.
Rezolucijom se osuđuje svaka direktna ili indirektna trgovina sa Islamskom državom ili Frontom al-Nusra, i upozorava da bi to moglo da dovede do sankcija.
U rezoluciji se, kako izvještavaju agencije, skreće pažnja na probleme vrbovanja stranaca za učešće u borbama i naftne trgovine sa teroristima.
Od eksperata UN nadležnih za nadzor kršenja režima sankcija, traži se da za 90 dana podnesu izvještaj o prijetnji koju predstavljaju Islamska država i Front, i o detaljima o njihovom finansiranju i popunjavanju redova.
Poslije glasanja, predsjedavajući SB UN, stalni predstavnik Velike Britanije u UN Mark Lajal Grant, rekao je da rezolucija stvara osnovu za međunarodno reagovanje na prijetnje koje su se pojavile u Iraku i Siriji.
"Ona šalje jasan signal da neće biti nekažnjivosti za one koji podržavaju Al Kaidu i druge terorističke organizacije", rekao je britanski diplomata.
SB UN je od Islamske države i Fronta al-Nusra zatražio da "hitno prekinu nasilje i teroristička djela, odlože oružje i rasformiraju se".
Od zemalja članica UN traži se da sarađuju radi privođenja pravdi onih koji izvršavaju, organizuju i finansiraju terorističke akte i donesu sve moguće mjere radi borbe protiv terorizma.
Od država se traži i sprječavanje direktne ili indirektne prodaje i isporučivanja oružja, municije, transportnih sredstava i opreme Islamskoj državi, Frontu al-Nusra i grupama povezanim sa njima.
Rojters navodi da Rezolucija nije dala mandat za vojnu silu radi borbe protiv pobunjenika, iako je usvojena na osnovu Glave VII Povelje UN, koja SB UN daje ovlašćenja da odluke potkrijepi ekonomskim sankcijama ili silom.
Itar-tass je prenio izjavu zamjenika stalnog predstavnika Rusije pri UN Pjotra Iljičeva da Rezolucija ne može da se smatra kao odobrenje sile prema tim zemljama.
"Nadamo se da će danas uvojena rezolucija predstavljati značajan korak u kolektivnoj borbi protiv terorizma i da će potvrditi podršku međunarodne zajednice vladama Iraka i Sirije u njihovim naporima sukobljavanja sa tim zlom", rekao je Iljičev.
Bonus video:
