Mnogobrojne države su kroz istoriju morale objaviti bankot, iz raznih razloga i sa raznim posljedicama. DW donosi pregled deset najvećih bankrota u istoriji.
1918. Sovjetski Savez
Nakon Oktobarske revolucije Rusija je proglasila bankrot. Razlog je bio taj što je nova vlada pod Lenjinom odbijala platiti dugove koje su joj ostavili ruski carevi, a koji su sada, nakon revolucije, živjeli u inostranstvu.
Stečajem Rusije su prvenstveno bili pogođeni povjerenici u Francuskoj. Rusija će ove dugove vratiti tek tokom 90-ih godina 20. vijeka, nakon sloma sovjetskog režima.
1923. Njemačka
200 milijardi maraka za jedan kilogram hleba. Tokom 1923. godine Nijemci su u kupovinu životnih namirnica sa sobom morali nositi čitave korpe pune novca. Ovakav pad vrijednosti novca bio je jedan od najekstremnijih neke industrijske nacije.
Vrijednost je opadala gotovo iz sata u sat. Ova hiperinflacija bila je posljedica Prvog svjetskog rata i ekstremnog zaduženja. Ovo iskustvo i šok uticaće i na kasnije generacije Nijemaca.
1933. Njufaundlend
Njufaundlend je jedan od malobrojnih primjera koji pokazuju da stečaj neke države ujedno može značiti i njezin kraj. Naime, današnja kanadska provincija Njufaundlend nekad je bila samostalna država, koja se nalazila u sklopu Britanskog kraljevstva.
Nakon bankrota 1933. ova je zemlja izgubila svoju nezavisnost i od tada se nalazi u sklopu Kanade.
1945. Njemačka
Nakon Drugog svjetskog rata više ništa nije kako je bilo – Njemačka je u potpunosti bankrotirala. Tri godine nakon rata, vrijednost valute je nastavila opadati budući da industrija kao i zemljoradnja nisu uopšte poslovale. No, istovremeno je u opticaju bilo sve više novca. Ekonomski uspon počinje 1948. s reformom valute i uvođenjem tri zone u zemlji – ruske, američke i britanske.
1971. SAD
Ono što se tokom 70-ih godina dogodilo u SAD-u, danas je poznato pod nazivom „Niksonov šok“. Ondašnji predsjednik zemlje, Ričard Nikson, takoreći preko noći je odustao od tzv. „zlatnog standarda“, odnosno, donio odluku da dolar više ne mora imati zalog u zlatu. S time je on zapravo proglasio stečaj svoje zemlje.
1998. Rusija
Uslijed pada cijene nafte 1998. je pala i vrijednost ruske rublje. Ekonomski gledano, ovoj zemlji nije išlo baš sjajno još od raspada Sovjetskog Saveza. Rusija se istovremeno sve više zaduživala – sveukupno je njen dug iznosio 140 milijardi dolara.
To je bilo previše i Rusija više nije bila u stanju otplaćivati svoje dugove i objavila je stečaj. Ova kriza rublje bila je inače peti po redu stečaj ove površinski najveće zemlje na svijetu.
2002. Argentina
Aktealna kriza mogla bi kod mnogih Argentinaca probuditi neugodna sjećanja na 2002. Tada je kolabirao finansijski sustav nakon što je država postala platežno nesposobna.
Posljedica je bila haos: generalni štrajkovi, sukobi s policijom, pljačke supermarketa, provale u banke. Najveći dio svojih ušteđevina tada je izgubio prvenstveno srednji sloj društva.
2008. Island
Tokom finansijske krize vlada Islanda je pokušala spasiti zemlju time što su banke prešle u ruke države. No, ovaj korak je učinjen prekasno.
Island više nije mogao otplaćivati svoje dugove i de facto odlazi pod stečaj. No, formalno gledano, ova zemlja ipak nije bankrotirala između ostalog i zato što joj je pomoć pružio Međunarodni monetarni fond.
2010. Grčka
Dužnička kriza u Grčkoj godinama je bila na stalnom dnevnom redu u EU-u. Uvijek iznova je ova zemlja tek u posljednji trenutak, nakon niza noćnih sjednica u Briselu mogla izbjeći stečaj.
No, kriza u Grčkoj je ipak mnoge duboko pogodila; gotovo svaki četvrti stanovnik je nezaposlen, u grupi mladih, mlađih od 25. godine starosti – čak svaki drugi.
2012. Belize
23 miliona dolara su Belize ipak odveli u bankrot. Ova mala država u Srednjoj Americi ima prevelike devizne dugove, više nije u stanju SAD-u isplatiti kamate – i prijavljuje stečaj.
Bonus video:
