Još jedan grad u sunitskoj provinciji Anbar pao u ruke ekstremista Islamske države Iraka i Levanta (ISIL), saopštili su danas lokalni zvaničnici.
Husein Ali al Audžajl, gradonačelnik Rave, rekao je da su se lokalna vojska i policija povukli iz tog grada pošto su ekstremisti preuzeli kontrolu, prenio je AP.
Ekstremisti su rasturili vladine kancelarije u tom gradu na rijeci Eufrat, 275 kilometara sjeverozapadno od Bagdada, kazao je Al Audžajl.
Osvjanje Rave i grada Kajm, smještenog na granici, izgleda da je dio nove ofanzive ekstremista, navela je američka agencija.
Ona dolazi u trenutku kada je na hiljade pripadnika šiitske milicije prodefilovalo ulicama nekoliko iračkih gradova, isakazujući spremnost da se bore protiv ekstremista.
U sukobima koji su trajali u protekla 24 sata, oni su zauzeli prelaz kod Kaima, na granici sa Sirijom i u sukobima je poginulo oko 30 iračkih vojnika, saopštili su danas irački bezbjednosni zvaničnici.
Ekstremisti se bore sa provladinim snagama za naftnu rafineriju Baidži i aerodrom Tal Afar na sjeveru Iraka.
SOHR: Džihadisti pogubili pripadnike "Armije slobodne Sirije"
Džihadisti iz radikalne sunitske grupe ISIL pogubili su trojicu oficira pobunjeničke "Armije slobodne Sirije", koje podržavaju zapadne i arapske zemlje.
Sirijska opservatorija ljudskih prava (SOHR) sa sjedištem u Londonu tvrdi da su u petak pronađena izrešetana beživotna tijela njih trojice, dva dana pošto su ih, kako se pretpostavlja, islamski ekstremisti kidnapovali u istočnoj provinciji Deir Elzor.
"Armija slobodne Sirije" uputila je ovog mjeseca apel za pomoć iz "prijateljskih i bratskih arapskih zemalja" radi borbe protiv ISIL-a u toj provinciji, podsjeća AFP, dodajući da se ta armija, kao i Front al-Nusra, bore protiv sunitskih islamista od početka ove godine i da je u tim sukobima, navodno, poginulo više od 6.000 ljudi.
Borbe su pretežno vodjene na sjeveru i istoku zemlje, a ISIL je u petak preuzeo kontrolu nad oblastima Hafeza i Muhasana u Deir Elzoru.
ISIL je radikalna islamistička organizacija potekla iz ogranka iračke Al-kaide, koja se pod rukovodstvom emira Abu Bakra al-Bagdadija borila protiv ulaska američke vojske u Irak.
Al-Bagdadi i njegovi borci uključili su se 2012. godine u građanski rat u Siriji i učestvovali u formiranju islamističkog Fronta al-Nusra, ali je poslije godinu dana iz te grupe radikalnih islamista ISIL istupio i bori se samostalno u Iraku protiv šiita i u Siriji.
Obama ima rešenje: Članovi vlade da budu i suniti i šiiti i Kurdi
Međukonfesionalne razlike koje nisu razriješene na vrijeme izazvale su zaoštravanje situacije u Iraku, izjavio je predsjednik SAD Barak Obama za NBC i CNN.
Šef Bijele kuće je ukazao da u Iraku treba formirati takvu vladu koja bi predstavljala interese tri glavne zajednice - sunita, šiita i Kurda.
Obama je naglasio da će upućivanje američkih savjetnika u Irak zavisiti od toga koliko će tamošnji vojnici i političari podržavati ideju formiranja jedinstvene vlade koja će uvažavati interese svih strana.
"Ukoliko ne vidimo njihovu podršku (sunita, šiita i Kurda) našim aktivnostima, nećemo ih preduzimati", naveo je Obama.
Prema Obaminim riječima, iračko rukovodstvo treba da prevaziđe uske konfesionalne okvire, ujedini se i postigne kompromis.
Obama je u intervjuu američkim TV stanicama, koji će u cjelosti biti emitovan 23. juna, rekao da ukoliko oni to ne mogu da učine, sukob neće biti riješen čak ni vojnim putem i nikakva američka vojna pomoć nije dovoljna da spriječi raspad zemlje.
"Dio zadatka sada je da se vidi da li su irački lideri spremni da se izdignu iznad sektaških motiva, ujedine se, dostignu kompromis (...) Ukoliko ne mogu, neće biti vojnog rešenja tog problema. Neće biti obima američke moći vojnih snaga koji bi mogao zemlju da održi", naglasio je on.
Predsjednik SAD je podvukao da oni čija je aktivnost uvijek bila usmjerena na raspad Iraka, danas postupaju aktivnije, a oni koji bi mogli da očuvaju jedinstvo zemlje su oslabljeni, prenio je AFP.
"Na kraju, zadatak rešavanja situacije treba da preuzmu irački lideri", rekao je Obama.
Stepen američke pomoći Bagdadu, kako je istakao, zavisiće od toga koliko će etničke i vjerske grupe uspjeti da uspostave saradnju.
"Dali smo Iraku šansu da uspostavi obuhvatnu demokratiju, kako bi radili sa predstavnicima svih vjerskih zajednica, kako bi osigurali bolju budućnost za djecu, ali na žalost, vidjeli smo gubitak povjerenja", rekao je Obama.
Šef američke administracije je 19. juna obećao da će u Irak uputiti do 300 vojnih savjetnika koji treba da pomognu Bagdadu u borbi protiv islamista, a očekuje se da bi prva njihova grupa trebalo da stigne u Irak već danas, navodi Itar-Tass.
SAD ne planiraju upućivanje oružanih snaga u Irak.
Situacija u Iraku naglo je zaoštrena početkom prošle sedmice kada su sunitski ekstremisti iz grupe Islamska država Iraka i Levanta i njima lojalne radikalne formacije sunitskih plemena i nekadašnjih vojnika iz vremena vladavine svrgnutog i pogubljenog predsjednika Sadama Huseina, započele ofanzivu na sjeveru zemlje i preuzele kontrolu nad nekoliko gradova.
Galerija
Bonus video:
