Efekti globalnog zagrijavanja biće teški i nepovratni, navodi se u izvještaju Ujedinjenih nacija, koji će danas biti predstavljen u Japanu. Riječ je o najopsežnijoj procjeni efekata klimatskih promjena u svijetu do danas koji, kako kažu stručnjaci, pruža porazne dokaze o snazi tih efekata.
Prirodni sistemi sada nose taj teret, ali uticaj na ljude sve je veći.
Naše zdravlje, domovi, hrana i sigurnost pod sve većom su opasnosti od porasta temperatura, navodi se u sažetku izvještaja oko koga su se posljednje sedmice lomila koplja u Jokohami. Ovo je drugi u nizu izvještaja Međuvladinog panela o klimatskim promjenama (IPCC) ove godine u kojem se utvrđuju uzroci, posljedice i rješenja za globalno zagrijavanja.
Video: AFP
Bilo da je riječ o otapanju lednika ili globalnom porastu temperatura, sažetak izvještaja naglašava činjenicu da su promjene u klimi uzrokovale uticaje na prirodne i ljudske sisteme na svim kontinentima širom svijeta.
"Niko na planeti neće biti pošteđen uticaja klimatskih promjena", kazao je predsjednik IPCC-a Rajendra Pačauri na konferenciji za novinare u Jokohami.
Dr Salemul Huk, jedan od autora izvještaja, kazao je: "Prije ovog izvještaja znali smo šta se dešava, ali sada imamo niz dokaza koji pokazuju da se to stvarno dešava i da je to naša stvarnost".
Majkl Džarod, glavni sekretar Svjetske meteorološke organizacije rekao je da su ljudi ranije štetili klimi iz "neznanja".
"Sada neznanje više nije izgovor", dodao je.
Izvještaj se zasniva na više od 12.000 recenzja naučnih studija. Kako kažu naučnici, ovo je najčvršći dokaz koji možemo dobiti u bilo kojoj naučnoj disciplini. Izvještaj detaljno opisuje kratkoročne efekte klimatskih promjena na prirodne sisteme u sljedećih 20 do 30 godina, poput prijetnji arktičkom ledu i koralnim grebenima. Sažetak dokumenta oslikava i uticaj promjena na mora i slatkovodne sisteme.
Okeani će postati kiseliji, prijeteći koralima i brojnim biljnim i životinjskim vrstama kojima su služili kao utočište.
Na kopnu, brojne biljne i životinjske vrste počeće da se kreću prema višim predjelima ili prema polovima Zemlje kako će se povećavati udio žive u zemljinoj kori i atmosferi. Klimatske promjene sve više, kako vjekovi prolaze, utiču i na ljude.
Nedostatak hrane, sve više siromašnih
Kao jedan od najvećih problema u izvještaju se navodi nedostatak hrane. Prinosi kukuruza, riže i pšenice do 2050. godine mogli bi da se smanje za čak 25 odsto. Nakon 2050. godine situacija će postati još teža, a zahtjevi za hranom sve veći, budući da se procjenjuje da će do tada svjetske populacija doseći i do 9 milijardi ljudi.
"I bogati će morati da počnu da razmišljaju o klimatskim promjenama. O tome najbolje svjedoče poplave kojima smo svjedočili u Velikoj Britaniji, kao i oluje u SAD-u i suša u Kaliforniji"
"Kako idemo prema budućnosti, rizici se samo povećavaju, a oni se najviše odnose na ljude, uticaje promjena na usjeve, dostupnost vode", kazao je Nil Adger sa univerziteta Exeter.
Sve više ljudi će umirati od posljedica poplava i velikih vrućina. Na područjima poput Afrike, klimatske promjene ekstremne vrućine učiniće ljude još slabijima i dovesti ih još dublje u siromaštvo. I dok će siromašnije zemlje teže patiti u skorijoj budućnosti, ni one bogatije se neće izvući iz problema.
"I bogati će morati da počnu da razmišljaju o klimatskim promjenama. O tome najbolje svjedoče poplave kojima smo svjedočili u Velikoj Britaniji, kao i oluje u SAD-u i suša u Kaliforniji", napominju naučnici.
"Ovo su događaji koji koštaju milijarde i milijarde dolara, a koje moraju da plate bogati", dodaju.
Ono što naučnici naglašavaju kao dobru stranu ovog izvještaja jeste da on pruža konkretne dokaze, ali i rješenja za problem klimatskih promjena. Cjelokupan dokument danas će biti predstavljen u Jokohami.
Bonus video:
