Dok kritikuje predsjednika Rusije Vladimira Putina i zavodi sankcije njegovoj zemlji zbog Ukrajine i Krima, predsjednik SAD Barak Obama se bori sa posljedicama svoje prethodne politike "resetovanja" odnosa Vašingtona i Moskve, piše Asošiejted pres (AP) u današnjoj analizi.
Obama od početka svog predsjednikovanja sarađuje s Rusijom kako bi ostvario neke od svojih ključnih spoljnopolitičkih ciljeva, među kojima su sprečavanje Irana da postane nuklearna sila i, odskora, razrešenje građanskog rata u Siriji prije nego što se razlije po Bliskom istoku.
Ali sada, pošto se poluostrvo Krim otcijepilo od Ukrajine, a Rusija ga pripojila, Obama teško može odgovoriti Moskvi dovoljno oštro, a ne srušiti ostalo što gradi s njom.
Zvaničnici Bijele kuće tvrde da se SAD ne mogu vratiti na raniji nivo saradnje s Rusijom dokle god ona kontroliše Krim - strateški važno poluostrvo u Crnom moru, čije je stanovništvo većinski rusko, a koje je u sastavu Ukrajine od 1956. godine.
Šta će se promijeniti u odnosima s Rusijom Bijela kuća još razmatra. Međutim, koliko god ukazivali na potrebu da se veze s Moskvom oslabe, zvaničnici SAD traže način da Obamini ključni spoljnopolitički prioriteti ne pretrpe veliku štetu koja bi mogla nastati zbog zahlađenja odnosa s Rusijom.
A odnosi u kojima rizik od štete izaziva zabrinutost su brojni.
Evo nekih primjera:
1. Rusija je dio međunarodnog pregovaračkog tima koji zajedno sa SAD nastoji da postigne sporazum sa Iranom o njegovom spornom nuklearnom programu
2. Učešće Kremlja, na osnovu sporazuma Moskve i Vašingtona, ključno je za pritisak na Siriju da se pridržava obaveza pri uništavanju svog arsenala hemijskog naoružanja
3. SAD po sporazumu s Rusijom koriste njenu teritoriju kao alternativni put snabdevanja svojih snaga u Avganistanu za slučaj da redovna ruta preko Pakistana zataji. Sporazum se odnosi i na izvlačenje američke vojske i opreme iz Avganistana kada tamošnji angažman SAD bude okončan.
4. Pošto su SAD "penzionisale" svoju flotu "spejs šatlova", odvoženje kosmonauta do Međunarodne svemirske stanice i njihovo vraćanje na Zemlju, direktno zavise od Rusije i njenih letilica "Sojuz".
5. Produbljavanje jaza u odnosima s Moskvom štetilo bi američkim saveznicima u Evropi koji su duboko energetski zavisni od Rusije.
Rusija neće raditi protiv svojih interesa
Američki zvaničnici međutim sumnjaju u moć Rusije da naruši bilo koje od ovih partnerstava pošto i ona ima sopstvene strateške interese koji bi mogli biti dovedeni u pitanje.
Kao primjer se ističe tržište Irana, na kojem Rusija želi udio, a koje je sada odsječeno od većeg dijela svijeta zbog američkih sankcija.
Zvaničnici Vašingtona takođe ukazuju da je Moskva ušla u sporazum sa SAD oko hemijskog oružja vlade u Damasku, kako bi spriječila američki vojni napad na Siriju i eventualno zbacivanje predsjednika Sirije Bašara al Asada, kome je Rusija saveznik u tamošnjem građanskom ratu.
Lideri Grupe 8 su prije dva dana suspendovali članstvo Rusije u tom forumu na neodređeno vrijeme, što su Barak Obama i saveznici SAD ranije najavljivali
Težnja američkih zvaničnika je da sasijeku saradnju s Rusijom tamo gdje će Moskva, kako smatraju, pretrpjeti veću štetu od Vašingtona. Kao primjere navode zajedničke vojne operacije i prekid pregovora o prijemu Rusije u Svjetsku trgovinsku organizaciju do kojeg je Moskvi veoma stalo.
Lideri Grupe 8 su prije dva dana suspendovali članstvo Rusije u tom forumu na neodređeno vrijeme, što su Barak Obama i saveznici SAD ranije najavljivali. Zapadni saveznici takođe su se složili da uvedu opsežne ekonomske sankcije Rusiji ako zađe dublje u Ukrajinu.
Međutim, američka nastojanja da izoluju Rusiju nijesu promijenile računicu predsjednika Vladimira Putina, ukazuje AP. Pošto je ignorisao upozorenja Zapada i uveo trupe na Krim, Putin je potpisao sporazum o formalnom pripajanju Krima Rusiji, pošto su žitelji tog poluostrva to podžali na referendumu.
Obama se nije nadao ovakvom razvoju događaja
Putin je takođe naredio velike vojne manevre duž ruske granice sa istočnom Ukrajinom, pobudivši strahovanja SAD i Evrope da želi još teritorije. Barak Obama se kod kuće u anketama suočava sa slabim ocjenama držanja u krizi sa Ukrajinom i Krimom.
"Resetovanje" je omogućilo saradnju s Rusijom u vezi sa Iranom i Avganistanom, ali, ukazuju analitičari, niko nije očekivao da će sve ići potpuno glatko.
Sadašnji razvoj prilika s Rusijom teško da je ono što je Obama zamišljao kada je pokrenuo politiku "resetovanja" odnosa s Moskvom. Ta politika bila je usmjerena na ublažavanje tenzija, nastalih dok je predsjednik SAD bio Džordž Buš Mlađi.
"Resetovanje" je omogućilo saradnju s Rusijom u vezi sa Iranom i Avganistanom, ali, ukazuju analitičari, niko nije očekivao da će sve ići potpuno glatko.
"Nigdje nikada nije postojalo uvjerenje da će Rusija postati (Americi) partner poput članica NATO, niti da će postati demokratska zemlja. Uvijek je, zapravo, postojalo uvjerenje da će Rusija uvijek biti problematična u pitanjima koja se tiču njenog komšiluka", ocjenjuje bivši zvaničnik Stejt departmenta Džeremi Šapiro.
Ukrajina važnija od Gruzije
Rusija je 2008. godine vojno intervenisala u Gruziji kada je tadašnji tamošnji predsjednik Mihail Sakašvili poslao trupe u otcijepljenu Južnu Osetiju i Abhaziju.
Moskva je potom priznala nezavisnost tih odmetnutih gruzijskih teritorija. Zapad je to osudio, ali je uglavnom nastavio normalne odnose s Moskvom, mada je ona tamo zadržala trupe, kršeći sporazum o primirju.
Međutim sada, poslije znatno veće, ukrajinske krize, američki zvaničnici kažu da će biti teže nastaviti "normalno poslovanje s Rusijom".
To tim više što u gruzijskoj krizi Rusija nije pripojila truđu teritoriju, ali sada, u ukrajinskoj jeste, što Bijela kuća smatra težim kršenjem međunarodnog prava.
Uz to, i Vašington Ukrajinu smatra strateški "znatno težom" zemljom, od Gruzije.
Galerija
Bonus video:
