Karla Marksa ovih dana često pominju u SAD u političkim komentarima, pa je “Rolingstoun” sažeo sve ono što je ideolog komunizma predvidio da će se dešavati.
Marksa je spominjao Raš Limbo, radijski voditelj i konzervativni politički komentator, koji je papu Franja optužio da propovijeda “čist marksizam” zbog poznatih papinih stavova o bogaćenju i potrebi da se bude skroman. Ništa bolje nije prošao ni Bil de Blazio, novoizabrani gradonačelnik Njujorka, koji je u tekstu u “Vašington tajmsu” ocijenjen kao “nepopravljivi marksista”.
Prema mišljenju “Rolingstouna”, ipak veoma mali broj ljudi zaista razumije Marksovu oštru kritiku kapitalizma. Većina ljudi u SAD tek ponešto zna o predviđanjima ovog radikalnog ekonomiste da će komunizam neizostavno doći na mjesto kapitalizma, ali često ne shvataju zašto je on vjerovao u to.
Dio Marksovih predviđanja, od kojih su neka iz vremena prije Američkog građanskog rata, tačno su definisala neke od aspekata savremenog kapitalizma, od Velike recesije do najnovije verzije iPhonea.
1. Velika recesija (Haotična priroda kapitalizma)
Naglašavao je sklonost kapitalizma ka upadanju u krize. Predviđao je da će želja za profitom tjerati kompanije da automatizuju radna mjesta kako bi proizvele više robe, dok će radnicima smanjivati plate toliko da oni neće moći da kupe proizvod koji su napravili. To je viđeno tokom Velike depresije, ali i na početku svjetske ekonomske krize.
2. iPhone 5S (Izmišljene potrebe)
Marks je govorio i o tendenciji kapitalizma da određuje visoku cijenu proizvodima koji nisu prijeko potrebni što će voditi “nehumanim, sofisticiranim, neprirodnim i izmišljenim apetitima”. Ova predviđanja su se obistinila u savremenom društvu gdje pojedinci uživaju u luksuzu, ali imaju konstantnu potrebu da iznova kupuju. Poslije iPhonea 4 moraju da uzmu verziju 5, pa 5S...
3. MMF (Globalizacija kapitalizma)
Ideje Marksa u vezi sa hiperprodukcijom vodile su ga ka predviđanju onoga što se sada naziva globalizacijom, a u pitanju je širenje kapitalizma širom planete u potrazi za novim tržištima. O tome je Marks pisao 1848. i pogodio da će se to desiti krajem 20. vijeka. Svjedoci smo neprestane potrage za novim tržištima i jeftinom radnom snagom.
4. “Volmart” (Monopol)
Marks je tvrdio da će moć tržišta biti koncentrisana u velikim monopolskim firmama. Iako je to možda u 19. vijeku djelovalo čudno, krajem 20. vijeka taj trend koji je Marks predvidio krenuo je da se ubrzava tako da su danas mnoge lokalne prodavnice zatvorene zbog ulaska ogromnih maloprodajnih lanaca poput američkog “Volmarta”, najvećeg na svijetu. Isto tako, male banke ustupile su mjesto gigantima poput “Džej Pi Morgana”.
5. Male plate, veliki profiti (Rezervna armija industrijskog rada)
Prema Marksovom mišljenju, plate neće rasti zbog “rezervne armije industrijskog rada” koju je objasnio kroz potrebu kapitalista da za rad plate što manje, a to je najlakše kada je veliki broj radnika bez posla. “Volstrit džurnal” se čak donekle saglasio sa ovom Marksovom analizom i naveo da je u posljednje vreme u američkoj privredi “rast produktivnosti omogućio kompanijama to da ne moraju mnogo da se bave smanjenjem broja nezaposlenih”.
Bonus video:
