U toku su posljednje pripreme za Olimpijske igre u Sočiju, koje će biti održane od 7. do 23. februara. Na gradilištima su nikla olimpijska borilišta vrijedna nekoliko milijardi eura, ali oni koji su radili na njima, većina među njima, i dalje čega zarađene plate, piše Business.hr.
Organizacija za zaštitu ljudskih prava „Memorila“, čije je glavno sjedište u Moskvi, otvorila je kancelariju u siromašnom predgrađu Sočija.
Semjon Simonov je od 2012. godine pružio pomoć za oko 1.500 radnika u Sočiju i čovjek je koji najbolje poznaje njihove sudbine.
"90 odsto radnika na olimpijskim građevinama ili uopšte nije dobilo platu ili je dobilo samo jedan dio“, kaže Simonov.
"Održavanje Olimpijade je moguće zahvaljujući njihovom radu. Međutim, oni za taj rad nisu plaćeni. Nikada im nisu uručeni zvanična radna dokumenta. Na kraju su mnogi otjerani uz primjenu sile“, kaže Simonov.
Sudbina radnika u Sočiju do sada nije nikoga zanimala. Dijelom i zbog toga što je veći dio od ukupno 100.000 radnika iz centralne Azije i što više nisu u Sočiju. Mnogi od njih, piše Busines.hr, u međuvremenu žive u Tadžikistanu, siromašnoj zemlji u kojoj mjesečna plata često ne prelazi 200 eura.
Prema podacima Svjetske banke polovina stanovništva u Tadžikistanu živi od deviza koje Tadžikistanci zarade u inostranstvuu. Na jednoj pijaci, istočno od glavnoga grada Dušanbea, mnogi kažu da su radili u Sočiju i da nisu uopšte dobili platu. Međutim, otvoreno o tome niko ne želi da govori.
Golip Junusov (62) je ipak hrabriji od drugih. On je na jednom gradilištu u Sočiju bio poslovođa i bio na je na čelu 23-člane grupe koja je radila smještaje za dobrovoljne pomagače. Junusov kaže da on i njegove kolege nikada nisu dobili 455.000 rubalja, oko 10.000 eura koje su zaradili u Sočiju.
"Nismo imali slobodnog dana. Osam radnika je živjelo u prostoriji koja je bila veličine 18 kvadratnih metara. Kada si bio bolestan, bio je to tvoj problem. Bilo je to izrabljivanje“, kaže on.
„Brat i ja smo kod jedne banke uzeli kredit kako bismo platili avionsku kartu za Soči. Sada umjesto zarade imamo dug.“
I Sobir je jedan od njih. On je, kao i Golip, bio poslovođa u Sočiju.
"Iskoristili su nas kao zatvorenike. Duguju nam 350.000 rubalja, dakle preko 7.000 eura“.
Jedan radnik koji mu pomaže na izgradnji kuće, dodaje: „Brat i ja smo kod jedne banke uzeli kredit kako bismo platili avionsku kartu za Soči. Sada umjesto zarade imamo dug.“
Simonov kaže da sve ukazuje na jedan sistem po kome radnici prvo nisu plaćeni, a nakon toga bivaju protjerani iz zemlje. Pogođeni su i ruski radnici. Organizacioni odbor Olimpijskih igara u Sočiju prvom programu njemačke javne televizije ARD nije želio da da intervju.
Predsjednik Međunarodnog olimpijskog odbora (IOC) Tomas Bač je takođe bio zauzet. IOC je samo u pisanom sapštenju naveo da će šest miliona eura neisplaćenih plata biti isplaćeno.
Galerija
Bonus video:
