Američki predsjednik Barak Obama je zabranio prisliškivanje lidera bliskih prijatelja i saveznika i počeo da obuzdava ogromno prikupljanje telefonskih podataka Amerikanaca u nizu reformi motivisanih otkrićima Edvarda Snoudena.
U dugoočekivanom govoru, Obama je preduzeo korake da uvjeri i Amerikance i strance da će Sjedinjene Države uzeti u obzir brigu za privatnost proisteklu iz otkrića o špijunskim aktivnostima Nacionale bezbjednosne agencije (NSA), za koju je Snouden radio.
"Reforme koje danas predlažem trebalo bi da uliju Amerikancima veću sigurnost da su njihova prava zaštićena čak i ako naše agencije zadrže mehanizme koji su neophodni da bismo bili bezbjedni", rekao je Obama.
Obama je rekao bi ljudi širom svijeta "trebalo da znaju da SAD ne špijuniraju običan narod koji ne predstavlja prijetnju za našu nacionalnu bezbjednost".
Obraćanje je trebalo da odagna zabrinutost da je američki nadzor otišao predaleko, ali Obamine mjere ne znače ukidanje američkih programa elektronskog špijuniranja.
Dok je Bijela kuća privodila kraju plan reformi ove nedjelje, mediji su objavili da NSA dnevno prikuplja skoro 200 miliona tekstualnih poruka iz cijelog svijeta i da je u gotovo 100 hiljada kompjutera ugradila softver koji joj omogućava da prisluškuje te uređaje.
Njemačka je pozdravila Obamino obećanje i poručila da će nastaviti da sa Vašingtonom radi na sporazumu o obustavi špijuniranja
Cilj tog koraka je da izgladi odnose sa Njemačkom, na primjer, nakon što su se prošle godine pojavili izvještaji da NSA prisluškuje mobilni telefon njemačke kancelarke Angele Merkel.
Brazilska predsjednica Dilma Rusef je odložila državnu posjetu Vašingtonu zato što je NSA špijunirala njenu prepisku na Internetu i telefonske razgovore.
"Lideri naših bliskih prijatelja i saveznika zaslužuju da znaju da ću, ako želim da saznam šta misle o nekom pitanju, uzeti telefon i nazvati ih, umjesto da pribjegavamo nadzoru", rekao je Obama.
Ipak, dodao je, američki obavještajci će nastaviti da prikupljaju podatke o namjerama drugih vlada i da se neće izvinjavati zbog efikasnosti američkih špijunskih službi, tvrdeći da ništa što je vidio ne ukazuje da je bilo namjere kršenja zakona.
Njemačka je pozdravila Obamino obećanje i poručila da će nastaviti da sa Vašingtonom radi na sporazumu o obustavi špijuniranja.
"Njemačka vlada će detaljno analizirati objave predsjednika SAD", rekao je Merkelin portparol Štefan Zibert. Dodao je da su mnogi Njemci s pravom zabrinuti za bezbjednost svojih privatnih podataka.
Obama pokušava da uravnoteži bijes javnosti zbog otkrića o narušavanju privatnosti Amerikanaca sa riješenošću da nastavi politiku za koju smatra da je od suštinske važnosti za zaštitu SAD. Zato je odbio savjete nekih američkih obavještajnih lidera.
Jedna od najvećih promjena biće reforma načina na koji vlada upravlja telefonskim „matapodacima“ - listama miliona telefonskih poziva Amerikanaca, koji pokazuju koje su brojeve zvali i kada.
Po volji zagovornika zaštite prava na privatnost, vlada neće čuvati te podatke, što bi moglo frustrirati neke obavještajne zvaničnike.
Dok je predsjednički savjetodavni odbor preporučio da podaci budu pod kontrolom treće strane poput telefonskih kompanija, Obama nije ponudio neki određeni predlog ko bi trebalo da čuva telefonske informacije u budućnosti.
Američki lider je takođe rekao da će obavještajnim agencijama biti potrebna dozvola tajnog suda da bi pristupile bazi podataka o milionima telefonskih razgovora, osim u hitnim slučajevima.
Korist od čuvanja telefonskih podataka osporio je odbor za reviziju koji je imenovao Obama. Otkrio je da program jeste obezbijedio neke tragove u antiterorističkim istragama, ali nije bio odlučujući ni u jednom slučaju.
Neki su pozdravili Obamine reforme kao napredak dok drugi tvrde da one ne idu dovoljno daleko u zaštiti pojedinaca.
"Premještanje skladištenja informacija ne rješava se osnovni problem: prikupljanje masovnih ličnih podataka na prvom mjestu", rekao je Stiven V. Hokins, izvršni direktor Amnesti internešnala SAD.
"Rasprava o nadzoru će nas ojačati"
Obama je zviždača NSA pomenuo imenom dok je kritikovao "neodobreno otkrivanje", ali je priznao da je ono izazvalo javnu raspravu o kapacitetima američkog nadzora.
Predsjednik je uglavnom izbjegavao da Snoudena pominje po imenu u ranijim govorima o otkrićima NSA, koja su počela 5. juna prošle godine, kada je „Gardijan“ objavio detalje o aktivnostima agencije.
Obama je pomenuo Snoudena dva puta u govoru koji je sadržao više od pet hiljada riječi.
"Neću mozgati o Snoudenovim akcijama i motivima", rekao je Obama, ali je jasno stavio do znanja da ljutnja njegove vlade zbog zviždačevih otkrića nije ublažena.
Snoudena, koji je dobio azil u Rusiji, SAD traže zbog optužbi za špijunažu, dok mnogi Amerikanci smatraju da bi ga trebalo amnestirati.
"Senzacionalistički način na koji su objelodanjivane informacije je često donosio više spektakla nego otkrića, dok je našim neprijateljima otkrio metode, tako da će biti potrebne godine da saznamo kako će to uticati na naše operacije", dodao je.
Grupe za zaštitu građanskih sloboda vide Snoudena kao heroja zato što je otkrio da država zabada nos u privatni život, ali mnogi Amerikanci vjeruju da je on doveo u opasnost mnoge živote
"Ako neko ko se protivi politici vlade, uzme u svoje ruke povjerljive informacije i objavi ih, mi nikada ne možemo garantovati bezbjednost naših građana, niti možemo da vodimo spoljnu politiku".
Uprkos kritikama na račun objavljivanja dokumenata, Obama je priznao važnost rasprave o vladinom nadzoru.
"U jedno sam siguran: ova rasprava će nas ojačati", ocijenio je.
Bio je kritičan prema državama koje, kako je rekao, "glume iznenađenost" zbog curenja informacija "privatno priznaju da Amerika ima specijalnu odgovornost kao jedina svjetska supersila", i za svoje potrebe koriste prikupljene informacije.
Istakao je da SAD moraju imati drugačije standarde, dok "niko ne očekuje da Kina ima otvorenu raspravu o svojim programima nadziranja, ili da se Rusija obazire na zabrinutost građana za privatnost".
Grupe za zaštitu građanskih sloboda vide Snoudena kao heroja zato što je otkrio da država zabada nos u privatni život, ali mnogi Amerikanci vjeruju da je on doveo u opasnost mnoge živote.
Galerija
Bonus video:
