Da je bilo do kanadske vlade, djeca širom svijeta mogla su u srijedu da zamisle Djeda Mraza vinutog nad svojim krovovima dok nosi tamnoplavi pasoš kanadskog državljanina. Prošle sedmice, u reklamnom štosu osmišljenom za predstavljanje novog elektronskog pasoša, kanadski ministar za useljeništvo najavio da je da će Djedu Mrazu i Gospođi Mraz biti dodijeljeni kanadski pasoši na zvaničnoj ceremoniji.
Za sada, uoči Nove godine, kanadski parlament brine sudbina Djeda Mraza, lika kojem je Otava dala kanadsko državljanstvo i poštansku adresu. Prema podacima Pošte Kanade, Djed Mraz živi na teritoriji Sjevernog pola, poštanski broj N0N 0N0. Ruski Djed Mraz, istina, živi nešto dalje od zemljine ose, u Velikom Ustjugu, ali svoje posjede na polu takođe ne zaboravlja.
To je uglavnom vedra priča koja zapravo dotiče nešto vrlo ozbiljno: Kanada sve snažnije polaže pravo na suverenost nad Arktikom, potencijalno uključujući i Sjeverni pol. Štos sa Djeda Mrazovim pasošem nagovijestio je ovo: u zvaničnom saopštenju objašnjeno je da su pasoši izdati, jer "gospodin i gospođa Mraz žive na Sjevernom polu, u Kanadi, sa svojim brojnim pomagačima".
Bilo bi lako smijati se ideji Kanade kao agresora - samo naprijed - ali to je ozbiljan posao. Ruski predsjednik Vladimir Putin traži nadzor nad Sjevernim polom. Arktik postaje sve militarizovaniji čak i prije nego što se otvori. Kada se stalna ledena kapa povuče, možda već 2020, niko nije posve siguran kako će ovih pet zemalja da riješi zahtjeve koji se preklapaju
Temperatura na Arktiku, i politička, i vojno-politička, raste zato što su resursi koji se nalaze u više ili manje slobodnom dostupu, na izmaku. U tom pogledu Arktik predstavlja riznicu nafte i gasa. I teško da će se ovo pitanje rješavati sporovima u UN. Najvjerovatnije će pobijediti onaj ko pokaže najjače argumente u sporu za Arktik. Najjača su sredstva sile postavljena u tom regionu a diplomatiju topova još niko nije ukinuo.
Vlada konzervativnog premijera Stivena Harpera širi zahtjev Kanade za kontrolu Arktika, koji želi da uključi i Sjeverni pol. Kanada se ne može samo nazvati "pare" - mora potkrijepiti svoj zahtjev naučnim podacima koji dokazuju da se njen epikontinentalni pojas proteže na područja koja želi da nazove svojima. Ali, taj proces mora proći kroz Ujedinjene nacije, što otvara mogućnost za diplomatske manevre, a pet država mora da riješi preklapanje međusobnih potraživanja. Dakle, postoji realan prostor da Kanada proširi svoj zahtjev.
Bilo bi lako smijati se ideji Kanade kao agresora - samo naprijed - ali to je ozbiljan posao. Ruski predsjednik Vladimir Putin traži nadzor nad Sjevernim polom. Arktik postaje sve militarizovaniji čak i prije nego što se otvori. Kada se stalna ledena kapa povuče, možda već 2020, niko nije posve siguran kako će ovih pet zemalja da riješi zahtjeve koji se preklapaju.
Da se razumijemo, to ne znači da se zagrijavamo za veliki kanadsko- ruski rat 2025. A proces parcelisanja Arktika radi njegove kontrole strogo je regulisan svim vrstama međunarodnog prava i sporazumima osmišljenim kako bi sve išlo glatko. Ali, ako je ulog dovoljno visok da na čistinu izvodi teritorijalne ekspanzioniste čak i u Kanadi, to bi nam trebalo reći nešto o značaju velikog grabeža za zemljom na Arktiku.
Državljanstvo Djeda Mraza bilo je uzrok raskola u kanadskom parlamentu. Konzervativci su optužili liberale za to da su previše popustljivi po pitanju pretenzija Otave na Sjeverni pol – mjesto gde živi najpoznatiji kanadski građanin. U Moskvi kanadske pretenzije na teritoriju proglašenu za međunarodnu primljene su adekvatno: Rusija je ubrzala uvećanje svoje arktičke grupacije vojske.
Državljanstvo Djeda Mraza bilo je uzrok raskola u kanadskom parlamentu. Konzervativci su optužili liberale za to da su previše popustljivi po pitanju pretenzija Otave na Sjeverni pol – mjesto gde živi najpoznatiji kanadski građanin
Kanada je predala prijavu UN za proširenje svog kontinentalnog pojasa u Akrtiku ovih dana. Otava je pri tome upoznala specijalnu komisiju da želi da pretenduje na dio regiona na koji pretenduje i Moskva. Brz odgovor stigao je iz Rusije: predsjednik Putin je izjavio da zemlja treba da raspolaže svim polugama za zaštitu svoje bezbjednosti i nacionalnih interesa u Arktiku. I postavio Ministarstvu odbrane zadatak: pokloniti posebnu pažnju postavljanju infrastrukture i vojnih jedinica u arktičkom pravcu.
“Zapadni mediji odmah su reagovali člancima o agresivnoj ruskoj politici na Arktiku. To je i jasno: uoči predstojeće energetske krize pitanje Arktika postaje posebno aktuelno”, ističe član Društvenog savjeta u vojno-industrijskoj komisiji vlade Rusije Mihail Hodarenok.
Odluka ruskog lidera čini se sasvim logična. Tim prije što Moskva nije prva započela trku u naoružavanju na Arktiku. Kanada, Danska i Norveška odavno uvećavaju svoje arktičke grupacije. Otava se, na primjer, aktivno bavi flotom: u narednih 30 godina dobiće tridesetak novih brodova ledolomaca.
Bonus video:
