U žustroj raspravi sa Barakom Obamom, njemačka kancelarka Angela Merkel je američku praksu špijuniranja uporedila sa aktivnostima Štazija, svemoćne tajne policije komunističkog režima u Istočnoj Njemačkoj, gdje je odrasla.
Ona je u razgovoru koji je vođen u oktobru takođe rekla predsjedniku SAD da se američkoj Nacionalnoj bezbjednosnoj agenciji (NSA) ne može vjerovati zbog obima materijala koji je dopustila da procuri od zviždača Edvarda Snoudena, objavio je "Njujork tajms".
Bijesna pošto je "Špigl" objavio da Amerikanci prisluškuju njen mobilni telefon, Merkel je optužila Obamu: "Ovo je kao Štazi".
List je takođe javio da je Merkel bila posebno ljuta zato što je, u svjetlu otkrića, "postalo jasno da se NSA ne mogu povjeriti privatne informacije zato što je Snoudenu dopušteno da ih preuzme".
Snouden bi sljedećeg mjeseca trebalo da u istrazi Evropskog parlamenta svjedoči o skandalu NSA, što je izazvalo gnjev i pritisak SAD.
U Briselu je predsjedavajući odbora Predstavničkog doma za obavještajna pitanja, republikanac Majk Rodžers, rekao da ono što misli o pozivu Snoudenu "nije za objavljivanje" te da to "nije dobra ideja".
Pozivati nekoga "ko je tražen u SAD i ko ugrožava živote vojnika SAD" je ispod dostojanstva Evropskog parlamenta, dodao je.
U međuvremenu, jedan američki sudija je saopštio da je masovnim prikupljanjem podataka NSA vjerovatno prekršila ustav.
Federalni sudija Ričard Leon je rekao da praksa špijunske agencije predstavlja "svojevoljni upad".
Bijela kuća je odbacila navode da bi Snouden mogao biti amnestiran ako prestane da objavljuje podatke.
U ponedjeljak je Leon, sudija okružnog suda u Vašingtonu, program nadzora NSA opisao kao "neselektivnu" i "gotovo orvelovsku tehnologiju koja vladi omogućava da pohranjuje i analizira telefonske podatke svih korisnika u SAD".
Ova odluka je donesena i procesu koji je pokrenuo konzervativni aktivista Leri Klejman, korisnik mobilnog operatora Verajzon, koji je osporio prikupljanje podataka u svoje i u ime jednog klijenta.
Bonus video:
