Američki obavještajci i istražitelji zaključili su d amožda nikada neće saznati koja je sve tajna dokumenta bivši saradnik američke obavještajne službe Edvard Snouden uzeo iz vladinih kompjutora prije nego što je napustio SAD, piše u nedjelju list The New York Times.
Istražitelji ne uspjevaju da otkriju razmjere uzetih dokumenata, djelimično i jer kancelarija Nacionalne agencije za bezbjednost (NSA) na Havajima u kome je radio Snouden nije opremljen programom koji agenciji omogućava da prati kojim djelovima kompjuterskog sistema "operišu" njezini zaposleni.
Šest mjeseci od početka istrage, nadležni kažu da je Snouden sakrivao svoje tragove ulazeći u zaštićeni sistem pomoću lozinki ostalih zaposlenih agencije i probijajući zaštitu koja ograničava pristup određenim djelovima sistema.
"Stotine i stotine sati proveli su pokušavajući da otkriju šta je sve uzeo i još to nisu sa sigurnošću utvrdili", rekao je listu neimenovani zvaničnik.
"Znam, to se čini ludim, ali sve povezano s time je ludo", dodao je.
Zbog toga što u NSA-u ne znaju tačan broj hakovanih dokumenata, vladini službenici ponekad za njih saznaju od novinara koji ih pripremaju za objavu, što State Departmentu daje malo vremena da obavijesti strane čelnike o tome šta će se pojaviti u javnosti, piše Times.
Činjenica da je Snouden uspio da iskoristi slabe tačke u sistemima najtajnije američke obavještajne agencije govori o tome koliko zaostaje njena kompjuterska sigurnost, godinama nakon što je predsjednik Barak Obama naredio jačanje zaštite zbog afere WikiLeaks 2010.
Visoki zvaničnik NSA rekao je da vjeruje da Snouden posjeduje još dokumenata koji nisu objavljeni. Rik Ledžet, stručnjak na čelu radne grupe koja istražuje Snoudenova otkrića, kaže da bi bilo vrijedno razmisliti o amnestiji za Snoudena u zamjenu za ta dokumenta.
Snouden živi i radi u Rusiji koja mu je odobrila jednogodišnji azil, pošto je odbila da ga izruči SAD-u gdje je u junu optužen za špijunažu i krađu vladine imovine.
Sam Snouden je jednom istakao da bi se vratio u SAD ako mu se ponudi amnestija, ali nejasno je bi li Obama prihvatio takvu ponudu, uzimajući u obzir štetu koju je, po mišljenju njegove administracije, Snouden nanio nacionalnoj sigurnosti SAD-a, navodi The New York Times.
Bonus video:
