Požari koji su zahvatili Atinu i okolne gradove do sada su uzeli 91 život i time postali najsmortonosniji u Evropi od 1900. godine.
Situacija nije mnogo drugačija ni u ostalim djelovima Evrope. Više od 250 kvadratnih kilometara šuma na sjeveru Švedske je izgorjelo kao posljedica 80 požara, dok se Finska i Letonija trenutno bore protiv požara. Na drugom dijelu planete, u okolini mjesta Reding u Sjevernoj Kalifroniji, desili su se šumski požari koji su sagorjeli 90.000 ari i uništili 500 objekata.
Mark Tisen, fotograf National Geogrpahic-a i sertifikovani vatrogasac za šumske požare, pokušao je da objasni zašto se požari u ovolikoj mjeri šire našom planetom i koje su šanse da ih možemo spriječiti.
Kako se požar širi?
Vatra je kao živi organizam. Ona širi svoj žar isto kao što biljka širi svoje sjeme. Vatra izaziva nagli rast vrelog vazduha i dima koji vuku hladniji vazduh ka zemlji. To stvara vjetar koji dalje širi vatru. Time je započet začaran krug koji se teško zaustavlja. Vetar dalje pomaže širenje vatre kroz šume i naselja i “baca” plamen na sve što mu je na putu.
Kako se požar širi po naseljima?
Plamičak veličine gumice za brisanje koji se nađe u na simsu drvenog prozora može zapaliti cijelu kuću. Kuće rijetko kada stradaju od požara koji počnu kao veliki i lako uočljivi. One najčešću budu “žrtve” manjih varnica koje pomoću vjetra dolaze iz dvorišta drugih kuća.
Šta činiti kada je požar u okolini, a opet ne tako blizu?
Najopasnije je vršiti evakucaiju u posljednjem trenutku. Tokom februara 2009. u Australiji, 180 ljudi je izubilo život zbog 400 požara koji su se desili u jednom danu. Mnogi su umrli zbog toga što nijesu reagovali brzo na upozorenja. Požar koji se proširio na puteve smanjio je vidljivost i spriječio ljude da ga izbjegnu.
Saboraćajne nesreće su zbog toga, između ostalog, bile jedan od glavnih razloga ovolikog broja smrtnih slučajeva.
Kako zaustaviti ove požare?
U većini slučajeva priroda je ta koja požare izaziva ali i gasi. Požari dolaze kao kombinacija vjetra, temperature i niske vlažanosti vazduha. Sve dok se vremenski uslovi ne promijene drastično, jedino što vatrogasci mogu da urade je da lokalizuju požar kako bi zaštitili ljude. Kada vjetar prestane da duva, kada se temperatura smanji a vlažnost vazduha poraste, požari se prirodno gase sami od sebe.
IZVOR: Nacionalna geografija
Bonus video:
