Razlika u stopi zapošljavanja izmedju američkih porodica sa najvišim primanjima i onih sa najnižim porastao je na najviši nivo otkako se prije jedne decenije započelo sa praćenjem tih podataka, zaključeno je na osnovu analize podataka američke vlade.
Stopa nezaposlenosti kod porodica sa najnižim primanjima, koje zarađuju manje od 20.000 dolara godišnje (15.000 eura), porasla je na 21 odsto, što je gotovo jednako stopi iz 1930-ih godina i perioda Velike depresije. Među američkim domaćinstva sa primanjima većim od 150.000 dolara godišnje (113.000 eura), stopa nezaposlenosti je 3,2 odsto, odnosno na nivou koji se obično definiše kao puna zaposlenost.
Istovremeno, radnici sa srednjim primanjima sve više odlaze na lošije plaćene poslove, zamjenjujući tako manje kvalifikovane i slabije plaćene radnike, koji zbog toga postaju nezaposleni ili su primorani da rade manje radnih sati, pokazuje analiza.
"Ovo nije recesija 'jednakih mogućnosti' ili oporavak jednakih mogućnosti. Jedan dio Amerike je u depresiji, dok je drugi dio u punoj zaposlenosti", izjavio je direktor Centra za istraživanje tržišta rada pri Sjevernoistočnom univerzitetu u Čikagu, Endru Sam.
Ovakvi rezultati uslijedili su nakon septembarskog izveštaja vlade koji je ukazao na oštar pad broja zaposlenih ili onih koji traže posao. Američki predsjednik Barak Obama pozvao je juče na riješavanje pitanja rastuće nejednakosti, i upozorio da će predloženi budžetski rezovi samo pogoršati ovaj jaz.
Bonus video:
