Predsjednik Sjedinjenih Država Barak Obama i njegovi saradnici započeli su intenzivnu političku ofanzivu kako bi ubijedili skeptični Kongres da odobri vojne napade na Siriju.
Bijela kuća je spremna da poradi na jeziku nacrta rezolucije kojom se odobrava akcija vojnih snaga u Siriji kako bi se odgovorilo na zabrinutost pojedinih kongresmena, kazao je Rojtersu jedan visoki zvaničnik, navodeći da je Obamina administracija otvorena za promjene „u okviru parametara koje je predsjednik prethodno objasnio”.
Obama, potpredsjednik Džo Bajden i šef osoblja Bijele kuće zvali su svakog člana Predstavničkog doma i Senata posebno da bi razgovarali sa njima. Osim toga održan je povjerljivi sastanak za članove Kongresa na Kapitol Hilu kome je prisustvovalo oko 70 kongresmena.
Kako je naveo Rojters, niko od kongresmena nije izrazio sumnju da je Sirija izvela napade hemijskim oružjem, ali kredibilitet obavještajnih podataka se čini manje važnim u odnosu na prirodu i svrsishodnost napada.
Mnogi su izrazili dosta razloga za zabrinutost, između ostalog i potencijalnu učinkovitost ograničenih napada, moguću neželjenu posljedicu uvlačenja SAD u još jedan beskrajni bliskoistočni sukob, pitanje koliko je mudro djelovati bez šire međunarodne podrške i zamor od rata koji je prisutan u američkoj javnosti. Rojters je istakao da se u žučnoj debati koja je zakazana za 9. septembar u Kongresu očekuju kritike sa svih strana – od umjerenog liberalno-demokratskog krila do republikanskih konzervativaca iz Pokreta čajanka – što naglašava koliko će teško biti postići koncenzus.
Francuzi objavili povjerljivi izvještaj
Snage lojalne sirijskom predsjedniku Bašaru al Asadu izvele su „masivni koordinisani“ hemijski napad 21. avgusta, navodi se u izvještaju francuskih obavještajnih službi sa koga je skinuta oznaka „povjerljivo“ i koji je objavljen, kazali su Rojtersu izvori iz francuske vlade.
U izvještaju na devet strana – koji su sastavile spoljne i vojne obavještajne službe Francuske, a koji je trebalo da bude predočen poslanicima – navodi se pet tačaka koje sugerišu da iza napada stoji Asad. „Ovo predstavlja značajnu prijetnju za nacionalnu i globalnu bezbjednost“, kazao je taj izvor.
Među obavještajnim podacima nalaze se i satelitski snimci koji pokazuju da je napad izvršen iz oblasti koje su pod kontrolom vladinih snaga u istočnom i zapadnom Damasku i da je za mete imao zone koje kontrolišu pobunjenici. Rojtersov izvor je naveo da su Asadove snage od tada bombardovale te oblasti kako bi uništile dokaze.
U međuvremenu su članovi vladajuće partije odbacili pozive francuske opozicije da se u vezi sa eventualnom vojnom akcijom u Siriji glasa u parlamentu, navodeći da poslanici treba da poštuju ustavno pravo predsjednika Fransoa Olanda da odluči o napadima.
Asad je odbacio navode da iza napada otrovnim gasom stoje njegove snage i upozorio da bi eventualna francuska vojna akcija protiv njegove vlade izazvala „negatine posljedice“. Sirijska vlada za napade hemijskim oružjem krivi pobunjenike koje najčešće naziva „teroristima“.
Asad je ponovio da ne bi imalo smisla da koristi hemijsko oružje u oblastima u kojima se bore i njegove trupe.
„Oni koji optužuju moraju pokazati dokaze. Izazivamo SAD i Francusku da izađu sa jednim jedinim dokazom. Obama i Oland ne mogu to da urade“, kazao je u intervjuu za francuski dnevnik „Figaro“. „Ako je politika francuske države neprijateljska prema sirijskom narodu, onda će i ta država biti njihov neprijatelj“, kazao je.
„Biće posljedica, očito negativnih, po interese Francuske“, zaključio je dodajući da je Bliski istok „bure baruta“ kome se približava vatra.
Ponestaje hrane
Iako je zbog odluke SAD o odlaganju napada sirijska vlast osjetila izvjesno olakšanje, Asadova vlada suočava se sa problemom uvoza hrane koji joj nije zabranjen međunarodnim sankcijama, ali je znatno otežan zbog zamrznutih sredstava na računima u inostranstvu.
Juče je poništen hitni tender za kupovinu šećera, dvije nedjelje nakon što se isto dogodilo sa ponudom za kupovinu pšenice, što je, prema navodima Rojtersa, najnoviji pokazatelj da Asadova vlada gubi sposobnost za kupovinu hrane dok se u građanskom ratu uništavaju žetve u toj zemlji.
Sirija je ponudila da potrebnu hranu plati iz fondova koji su zamrznuti na bankovnim računima u inostranstvu. Na osnovu neuspjeha tendera može se zaključiti da su ove ponude trgovci u inostranstvu odbili, što nameće pitanje kako će Asadaova vlada u budućnosti plaćati hranu iz uvoza. Tender za šećer bio je ponovljen, pošto je sličan propao u julu.
Tender za kupovinu 200.000 tona pšenice poništen je 20. jula, pošto su se javila 2 ponuđača koji nisu ispunjavali sve uslove. Siriji je ove godine potrebno da uveze oko 2 miliona tona pšenice jer je zbog građanskog rata proizvodnja pala na najniži nivo u posljednjih 30 godina i iznosi oko 1,5 miliona tona, što je više nego upola manje u odnosu na prosjek prije početka sukoba.
Vladi su potrebne ogromne količine brašna kako bi obezbjedila subvencionirani hljeb za stanovništvo.
Međutim, sirijski zvaničnici su negirali da postoji problem u snabdjevanju i kazali da neće ponavljati tender za pšenicu.
„Nije hitno potrebno da raspisujemo novi tender jer imamo dobre strateške zalihe – uvijek smo održavali zalihu dovoljnu za 12 mjeseci“, kazao je Rojtersu jedan zvaničnik koji nije želio da mu se pominje ime.
Ruski poslanici žele u posjetu Kongresu
Ruski poslanici žela da odu u Vašington kako bi podstakli američki Kongres da ne podrži predsjednika Obamu u namjeri da izvrši vojne napade na Siriju, kazala je predsjedniku Vladimiru Putinu predsjednica Gornjeg doma.
Predsjednica Savjeta federacije Valentina Matvijenko je kazala da su oba doma spremna da pošalju svoje delegacije. „Smatram da bismo možda bolje razumjeli jedni druge ukoliko bismo uspjeli da uspostavimo dijalog sa našim partnerima u američkom Kongresu i razmijenimo argumente“, kazala je Matvijenko Putinu.
„Nadamo se da će američki Kongres na kraju zauzeti izbalansiran stav i da bez snažnih argumenata... neće podržati prijedlog da se u Siriji upotrebi sila“, dodala je Matvijenko.
Putin je u subotu odbacio američke tvrdnje da su Asadove snage sarinom pobile stotine građana Sirije i kazao da je ubijeđen da su napad 21. avgusta izveli Asadovi protivnici kako bi isprovocirali vojnu intervenciju. Ni
je jasno na kakav bi prijem ruska delegacija naišla u SAD. Obje zemlje su prošle godine usvojile zakone kojima se međusobno kažnjavaju za navodna kršenja ljudskih prava. Moskva je takođe razljutila Vašington obezbjeđujući privremeni azil bivšem službeniku američke špijunske agencije Edvardu Snoudenu.
Bonus video:
