Američki predsjednik Barak Obama će možda ove godine morati da upotrebi vojnu silu da bi spriječio Iran da razvije kapacitete za proizvodnju nuklearnog oružja, ocjenjuju spoljnopolitički analitičari.
Istovremeno američka ekonomska i politička situacija je nepovoljna i ukazuje da bi bilo možda bolje umjesto napada na Iran pokušati prebroditi taj problem jačanjem sankcija protiv te zemlje, navodi se u analizi agencije AP.
Amerikanci su umorni od rata poslije više od decenije ratovanja u Iraku i Avganistanu, navodi AP.
"Mnogi smatraju da je 2013. godina odluke o pitanju da li ići u rat ili postići konačni sporazum za okončanje iranskih nuklearnih ambicija", rekla je Suzan Maloni, viši saradnik u Centru Saban za bliskoistočnu politiku pri Brukinkgs Institutu.
Prema mišljenju Suzan Maloni ako se ne dođe do sporazuma Obama će morati da izvrši vojni napad da bi ispunio svoje obećanje da će spriječiti Iran da izradi nuklearno oružje. U novom izvještaju naučnici iz Centra za strateške i međunarodne studije upozoravaju da bi sadašnja ograničena kriza mogla da eskalira u veći sukob ili novi oblik Hladnog rata.
Američka ekonomija, mada se zemlja oporavlja od velike recesije, je i dalje slaba, a vojska može da očekuje redukcije pošto se sprema smanjenje državne potrošnje. Takođe Iran je mnogo jači vojno nego Irak i Avganistan i sigurno bi odgovorio kontraudarima na Izrael i na američke vojnike u susjednom Avganistanu. Uz to veliki dio iranskog nuklearnog programa nalazi se pod zemljom i nije jasno koliko bi američki vazdušni udari mogli da načine štete, ukazije AP.
Jedan od glavnih zagovarača za napad na Iran, izraelski premijer Benjamin Netanjahu, je na upravo održanim izraelskim izborima oslabio svoju poziciju. Čak i prije izraelskih izbora Obama je odbacio Netanjahuove pozive za napad na Iran, izjavivši da još ima vremena za diplomatsko rješenje.
Stručnjaci kažu da Iran ima uranijum obogaćen do 20 odsto, što relativno brzo može da se poboljša na nivo dovoljan za proizvodnju nuklearnog oružja. Međunarodna agencija za atomsku energiju je navela da se Iranci spremaju da ugrade brže centrifuge koje bi ubrzale taj proces.
Izrael posmatra Iran kao prijetnju za svoje postojanje pa je zaprijetio da će jednostrano napasti iranska nuklearna postrojenja. Takav napad bi skoro sigurno uvukao SAD u još jedan vojni sukob u regionu.
Ali, kako navodi agencija AP, Obama i većina Amerikanaca ne žele još jedan rat. Stručnjak iz Karnegijeve fondacije za međunarodni mir Karim Sađadpur je rekao da su obrisi sporazuma jasni sa obje strane i da je neizgovoren stav SAD: "možete da imate nuklearni program koji može da uključuje obogaćivanje uranijuma, ali ne i oružje. Ako ne pravite nuklearnu bombu mi vas nećemo bombardovati".
Sankcije protiv Irana neće biti ublažene bez značajnih kopromisa, a problem je u tome što postoji veliki jaz između toga kako dvije strane definišu riječ "značajni".
Nova runda pregovora sa Iranom održaće se 25. februara u Kazahstanu. U njoj učestvuje grupa 5+1, (SAD, Francuska,Britanija, Rusija, Kina i Njemačka, koja pokušava da ubijedi Iran da odustane od svojih nuklearnih aktivnosti.
Iran želi "autentične" bilateralne pregovore sa SAD-om
Iran je rekao da pozdravlja ponudu Sjedinjenih Država za pokretanje bilateralnih pregovora o nuklearnom programu Teherana, ali želi da SAD pokaže "autentičnu... poštenu i stvarnu namjeru da riješi to pitanje", izvijestio je BBC u nedjelju.
Iranski ministar vanjskih poslova Ali Akhbar Salehi rekao je da SAD treba da prestanu sa prijetnjama da će preduzeti akcije protiv Irana dok istovremeno nude pregovore. Salehi je govorio na konferenciji o sigurnosti u Minhenu dan nakon što je potpredsjednik SAD-a Dže Bajden na skupu rekao da Iran mora biti "ozbiljan" u vezi sa pitanjem svog nuklearnog programa.
Biden je u Minhenu rekao da je Vašington spreman da održi bilateralne pregovore s Iranom "kada će iransko rukovodstvo, vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei, biti ozbiljno". "Ta ponuda stoji ali to mora biti stvarno i konkretno i mora postojati plan tačaka o kojima su spremni da razgovaraju. Nismo spremni da ih vodimo samo radi vježbe".
Salehi je u nedjelju odgovorio da Iran nema "crvenih crta" i da je sa SAD-om u Bagdadu pregovarao "više puta". "Ali, moramo osigurati da druga strana dolazi s autentičnim namjerama i poštenom i stvarnom namjerom da riješi pitanje", rekao je.
Ministar je rekao da će Iran ponudu "ozbiljno razmotriti" ali da SAD moraju prestati s "prijetećom retorikom".
Salehi je takođe kao "dobre vijesti" ocijenio činjenicu da će se međunarodni pregovori o Iranu održati u Kazahstanu 25. februara, ali nije potvrdio i učešće Teherana.
Galerija
Bonus video:
