Francuski borbeni avioni i helikopteri su tokom vikenda u Maliju bombardovali desetine vozila za koje se vjeruje da pripadaju "teroristima", saopštila je francuska vojska.
Saopštenje je izdato kasno sinoć, pošto su vlasti Malija zahvalile Francuskoj na njenoj vojnoj pomoći u borbi protiv islamista sa sjevera zemlje koji su početkom januara krenuli u ofanzivu ka jugu zemlje.
U nedelju je u Bamako stiglo oko 400 trupa iz Nigerije, Toga, Benina i Čada.
Predsjednik Francuske Fransoa Oland je početkom januara odobrio je vazdušne napade u Maliju, pošto su islamisti, koji kontrolišu sjever zemlje, krenuli u ofanzivu ka jugu i zauzeli grad Konu.
Islamisti su grad Diabali zauzeli u ponedjeljak, ali su se povukli poslije višednevnih vazdušnih napada francuske vojske, rekli su u subotu stanovnici tog grada koji su utočište našli u susjednom mjestu.
Snage bezbjednosti Malija, potpomognute francuskom vojskom, nastavile su s napredovanjem ka zapadnom gradu Dijabaliju, koji je postao poprište sukoba od kad je prije nedjelju dana pao pod kontrolu islamskih ekstremista.
Konvoj oklopnih vozila napustio je u zoru grad Niono, koji se nalazi na 60 kilometara južno od Dijabalija, na teritoriji koju kontrolišu vladine trupe.
Francuski ministar odbrane Žan-Iv le Drijan rekao je u nedjelju da Dijabali, udaljen 400 kilometara sjeverno od glavnog grada Bamaka, još nije pod kontrolom malijske vojske pošto su proteklih dana iz tog grada dolazile kontradiktorne informacije.
"Sve ukazuje da će nastupiti pozitivan razvoj događaja u Dijabaliju u narednih nekoliko sati", najavio je francuski ministar.
Prema francuskom oficiru u gradu Niono, malijska vojska je patrolirala periferijom Dijabalija, gdje "situacija nije skroz jasna".
"U teoriji pobunjenici su napustili grad, ali su i dalje mobilni i odlučni da napadnu", rekao je on, prenosi AFP.
I neimenovani pukovnik malijske vojske smatra da je situacija oko tog grada neizvjesna budući da postoji manji broj stanovnika koji su naklonjeni džihadistima zbog čega je neophodna velika opreznost u predstojećim satima.
Francuska vojska je napredovala i na drugim lokacijama u Maliju i tokom vikenda je, uz podršku borbenih aviona, izvela desetak vazdušnih udara, prenosi AP.
Agencija navodi reči francuskog ministra odbrane koji je u intervjuu kanalu Frans-5 rekao da je ekstremistima nanijet značajan udarac.
U znak odmazde za intervenciju francuske vojske u Maliju ekstremistička grupa "Maskirana brigada" uzela je prošle sedmice za taoce na desetine ljudi na gasnom polju "Britiš petroleuma" na jugu susjednog Alžira, a bilans žrtava u operaciji oslobađanja talaca nije do kraja poznat.
Grupa je zaprijetila izvođenjem novih sličnih akcija ukoliko Francuska momentalno ne obustavi vojnu operaciju u Maliju.
Oland: "Francuska intervencija u Maliju trajaće koliko god to bude potrebno"
Francuski predsjednik Fransoa Oland najvio je da će "francuska vojna operacija u Maliju trajati koliko god to bude trebalo", što potvrđuje prognoze pojedinih analitičara koji su već istakli da bi ovo mogao biti dugotrajan konflikt, neki već koriste i termin "francuski Avganistan" upoređujući tako francusku intervenciju sa dugotrajnom američkom opsadom Avganistana.
"Operacija će trajati sve dok terorizam ne bude poražen", rekao je Oland u razgovoru za francuski list "L'Express".
Mnogi kritičari tvrde da Francuska već sada stvara podlogu za svoj dugotrajni boravak u naftom i zlatom bogatoj državi Mali. Ako je išta evidentno posljednjih 10-ak godina onda je to činjenica da strane vojne intervencije ne smanjuju, već povećavaju terorističke aktivnosti. Najkrvaviji dokaz tome je situacija u današnjem Iraku, tvrde protivnici francuske intervencije u Maliju.
Sa druge strane, Oland nije propustio da naglasi da je ovo "legitimna" akcija, pa tako ističe: "Intervencija Francuske u Maliju je legitimna, Francuska djeluje u skladu s međunarodnim zakonom". Istina, francuska intervencija prema međunarodnom zakonu jeste legitimna - predsjednik Malija, Dionkunda Traore, pozvao je lično francusku vojsku da mu pomogne u borbi protiv islamističkih pobunjenika, ali pozadina "puta prema legitimnosti" ove intervencije je poprilično "mutna" nastavljaju kritičari.
Naime, aktuelni predsjednik Malija, Dionkunda Traoré, postavljen je na vlast u aprilu 2012. nakon državnog udara u kojem je srušen demokratski izabran predsjednik Amadou Toumani Touré. Amadou je 2007. izabran po drugi put za predsjednika što je trbalo da bude i njegov posljednji mandat. Bilo je preostalo svega mjesec dana do novih izbora kada je vojni kapetan Amadou Sanogo - treniran u SAD-u - izveo državni udar, svrgnuo predsjednika Amadoua i na vlast postavio Dionkundu.
"Ko izvodi državni udar nekoliko nedjelja pred izbore? Onaj ko te izbore ne može da dobije, naravno. Stoga, iz te perspektive, kada Oland tvrdi da je njegova akcija "u skladu s međunarodnim zakonom", vjerovatno je u pravu što se tiče pravnog aspekta, ali u stvarnosti radi se samo o malo složenijoj "predstavi" koja vodi u vojnu agresiju. Slično kao i kada Obama tvrdi da nije SAD napao Libiju, već "međunarodna zajednica".
Inicijalni plan francuske vojske bio je da dovede do 2,500 vojnika na teren u Mali. Prema posljednjim informacijama ta brojka već je dosegla 2,000 i sada francusko ministarstvo odbrane već pominje da bi se ukupan broj mogao još povećati u odnosu na prvobitno najavljen broj od svega 750 francuskih komandosa koji su trebali da pomognu vojsci Malija u potiskivanju pobunjenika na sjeveru ove zemlje.
Galerija
Bonus video:
