Barak Obama će sjutra položiti zakletvu kao predsjednik Sjedinjenih Američkih Država koji je izabran drugi put – što je čast koja je pripala samo šesnaestorici prije njega.
Prije četiri godine, pred njim je bio izazov da rastjera „guste oblake i podivljalu oluju“ ekonomske recesije. Kada se vrati u Ovalni kabinet, zateći će niz problema, od borbe oko limita duga kod kuće do krvavih sukoba u Maliju i Siriji.
Očekuje se da većinu detalja o tim pitanjima ostavi za govor o stanju nacije pred Kongresom 12. februara.
Smanjenje deficita, kontrola oružja, reforma imigracione i energetske politike vjerovatno će biti prioriteti Obaminog drugog mandata
Bijela kuća te govore vidi kao dva dijela paketa, pri čemu se u prvom izlaže vizija a u drugom specifični politički predlozi.
Očekuje se da Obama govori o potrebi za političkim kompromisom tamo gdje je moguće. Naglasiće da su vrijednosti na kojima su SAD zasnovane i dalje vodilja zemlje u 21. vijeku i ohrabriti Amerikance da se njihov glas čuje kako bi uticali na poteze zakonodavaca, objavio je Rojters, pozivajući se na jednog zvaničnika administracije.
Smanjenje deficita, kontrola oružja, reforma imigracione i energetske politike vjerovatno će biti prioriteti njegovog drugog mandata.
Iako govori povodom druge inauguracije rijetko ulaze u istoriju, sjutrašnje obraćanje je šansa da se suoči sa milionima TV gledalaca i zatraži podršku za predstojeće borbe sa muškarcima i ženama koji rade u zgradi Kapitola iza podijuma, odakle će se obratiti.
Bez istorijskog prizvuka izbora prvog predsjednika crnca i usred sporog ekonomskog oporavka, očekivanja i planiranje za proslavu ove godine nisu ni približni onima iz 2009.
Međutim, sa zvijezdama poput Bijonse, Kejti Peri i Stivija Vondera, uz oblije proslava i kartama koje se na Internetu prodaju 50 puta više od kupovne cijene, interesovanje javnosti je i dalje veliko.
„Ovoga puta je skromnija, ali je i dalje istorijska za cijelu Ameriku,“ rekao je o proslavi Kortni Prater, građevinski radnik koji je došao iz Detroita.
Prije četiri godine, okupilo se rekordnih 1,8 miliona ljudi da bi prisustvovalo događajima povodom polaganja zakletve u Vašingtonu. Ove godine, očekivanja su drugačija – neki zvaničnici glavnog grada procjenjuju da će 600.000-800.000 prisustovati ceremoniji
Prije četiri godine, okupilo se rekordnih 1,8 miliona ljudi da bi prisustvovalo događajima povodom polaganja zakletve u Vašingtonu.
Ove godine, očekivanja su drugačija – neki zvaničnici glavnog grada procjenjuju da će 600.000-800.000 prisustovati ceremoniji polaganja zakletve, inauguralnim balovima i brojnim nezvaničnim zabavama, dešavanjima i proslavama u gradu i okolini.
Svjesni slabosti ekonomije, organizatori naglašavaju „umanjene“ planove za ovogodišnju proslavu. Čak je i tema inauguracije manje slavljenička nego prošlog puta.
Prije četiri godine, „Novo rođenje slobode“ - riječi iz govora Abarahama Linkolna u Getisburgu – izabrane su kao tema da se naglasi istorijska priroda Obamine inauguacije kao i da se obilježi sjećanje na 200. godišnjicu od Linkolnovog rođenja.
Ove godine, tema je „Nada u budućnost Amerike.“
Bivši pisci predsjedničkih govora i istoričari su kazali da će se Obama u govoru ove godine boriti protiv istorije jer je inauguralno obraćanje drugog mandata rijetko uzbudljivo kao ono na početku prvog.
”'Nastavimo' nikad nije dramatično kao 'počnimo'“, rekao je za Rojters Džef Šesol, istoričar i bivši pisac govora za predsjednika Bila Klintona.
Kroz istoriju SAD, inauguracije drugog mandata su uglavnom zaboravljane, kao period tranzicije bez naboja koji donosi novi predsjednik.
Rojters podsjeća da je to bio slučaj i sa drugom inauguracijom Ronalda Regana 1985.
Zbog velike hladnoće u Vašingtonu tog dana, ceremonija je održana u zatvorenom i glavna vijest su bile vremenske prilike a ne predsjednikov govor.
Malo koji inauguralni govor drugog mandata istoričari smatraju značajnim – i možda nijedan kao onaj koji je održao Linkoln 1865, oko devet nedjelja prije kraja Građanskog rata i šest nedjelja prije nego što je ubijen.
„Ne postoji Amerika bijelaca i Amerika crnaca, latino ili azijska Amerika; Postoje Sjedinjene Američke Države.“ Ovakva retorika je Obami pomogla da dospije u Bijelu kuću
Posljednje rečenice, u kojima je pozvao na „trajni mir“, sada se čuju u bioskopima širom SAD u filmu „Linkoln“.
Obama je bio kandidat za Senat 2004. kada je zablistao na nacionalnoj političkoj sceni svojim ključnim obraćanjem na konvenciji demokrata.
„Ne postoji liberalna Amerika i konzervativna Amerika: postoje Sjedinjene Američke Države,“ rekao je tada Obama. „Ne postoji Amerika bijelaca i Amerika crnaca, latino ili azijska Amerika; Postoje Sjedinjene Američke Države.“
Ovakva retorika je Obami pomogla da dospije u Bijelu kuću četiri godine kasnije i, možda, pripremila teren za razočaranje među nekim pristalicama kada je postao predsjednik. Neki analitičari smatraju da njegovi govori pošto je postao predsjednik nisu uvijek opravdali reputaciju inspirativnog lidera.
U januaru 2009, kada je Obama stupio na dužnost, SAD su prolazile kroz najozbiljniju ekonomsku krizu od Velike depresije. Poslodavci su tog mjeseca otpustili 818.000 radnika – najviše za šest decenija.
Obamina inauguracija je označila novi početak i novu nadu za mnoge Amerikance, uprkos tome što su ekonomisti upozoravali da je ekonomska situacija katastrofalna.
Međutim, nalet dobrog raspoloženja je bio kratkog daha. Samo nekoliko dana kasnije, Obama je pokrenuo inicijativu za stimulativni paket od 800 milijardi dolara, kojem su se republikanci žestoko usprotivili – čime je pripremio teren za veliku stranačku podjelu koja je obilježila veći dio njegovog prvog mandata.
Trenutno stopa nezaposlenosti iznosi 7,8 odsto i otvorena su nova radna mjesta, kao i svakog mjeseca od 2010. Čak i ako se administracija odmah pohvalila tim uspjehom, mnogi Amerikanci su pogođeni recesijom i od Obame će očekivati ohrabrujuću priču o ekonomiji.
Šta god da kaže u ponedjeljak, neki posmatrači u Vašingtonu vjeruju da je možda već održao svoj najbolji govor nakon izbora 2012: njegovo emotivno obraćanje 16. decembra, na memorijalnoj službi za 20 djece i šestoro odraslih koji su ubijeni u masovnoj pucnjavi u školi u Konektikatu.
Obama je izgovorio imena svih žrtava i obećao da će raditi na promjenama zakona o oružju, što nije bilo u vrhu njegove agende prvog mandata.
„Ne možemo ovo više tolerisati”, rekao je o pucačkim pohodima poput onog u školi „Sendi Huk“ u Njutaunu. „Ne činimo dovoljno i to se mora promijeniti.“
Predsjednik zasukao rukave
Obama je događaje povodom inauguracije započeo tako što je zasukao rukave i pridružio se projektima u čast obilježavanja dana lidera pokreta za građanska prava, Martina Lutera Kinga.
Sa radnicima koji su žurili da završe pripreme za sjutra, predsjednik i prva dama Mišel Obama su pomagali u farbanju polica za knjige u jednoj osnovnoj školi u Vašingtonu.
„Ovo je slika Amerike. To je ono što slavimo”, rekao je Obama u obraćanju grupi od oko 300 radnika u fiskulturnoj sali škole.
Rekao je da će inauguracija biti „simbol načina na koji naša demokratija funkcioniše... ali bi trebalo da bude i potvrda da smo u ovome svi zajedno.“
Galerija
Bonus video:
