Kao kolumnistkinja „Forin polisija“ smatram da je moja sveta dužnost da napišem: predsjednik Barak Obama je u svom timu za nacionalnu bezbjednost i spoljnu politiku okupio - isključivo muškarce. To je korak natrag u odnosu na njegov prethodni mandat. Državnu sekretarku Hilari Klinton, kojoj je jedinoj bio dopušten ulazak u muški klub, zamijeniće senator Džon Keri.
Obama je dopustio da pametnu, obrazovanu, odlučnu ženu, Suzan Rajs, koja je bila logična nasljednica Hilari Klinton, momci sa Kapitol hila onemoguće u napredovanju u diplomatskoj karijeri.
Onda je za ministra odbrane, neobjašnjivo, izabrao bivšeg republikanskog senatora Čaka Hejgela, umjesto Mišel Flurnoj, ugledne podsekretarke za odbranu, koja je usput i demokrata, iako to ne bih isticala kao nešto što je bitno.
Evo kako, za sada, izgleda Obamin tim za nacionalnu bezbjednost i spoljnu politiku: ministar obrane – bijelac, državni sekretar, takođe, šef CIA isto je bijelac, savjetnik za nacionalnu bezbjednost - opet bijelac…
Da me pogrešno ne shvatite, upotrijebiću Obaminu omiljenu frazu „dopustite da budem jasan (jasna)“. Nemam ništa protiv bijelaca. To su i moj otac, dvojica braće i suprug. I sve ih volim. Ali mislim da bi u državnom klubu trebalo biti i žena. Preciznije, predsjednik Obama je propustio istorijsku šansu da bude prvi predsjednik koji će na čelu ministarstva odbrane imati ženu.
Predsjednik Obama je propustio istorijsku šansu da bude prvi predsjednik koji će na čelu ministarstva odbrane imati ženu
Naravno, sasvim je u redu reći – na pozicijama u spoljnoj politici i nacionalnoj bezbjednosti treba da budu najbolji, ali, ponekad su, među njima i žene.
Studije pokazuju da su, na primjer, žene one koje su manje sklone investicijskom hazardu, i spremnije na politički dijalog, ako se nalaze u vladi u sredini u kojoj je došlo do građanskog sukoba. Žene, ako su u izbjegličkim kampovima, u humanitarnim organizacijama koje raspodjeljuju pomoć, neće tu pomoć zloupotrebljavati, preprodavati.
Ne želim reći da bi planeta, ukoliko bi žene vladale svijetom, bila mirnije i harmoničnije mjesto za život, samo zato što je nježniji pol, prirodno, pažljiviji nego muškarci.
Ipak, ako žene u prosjeku, postižu bolje rezultate u obrazovanju, razvojnim programima, investiranju, sprečavanju sukoba, zašto to ne bi mogle i u područjima kao što su spoljna politika i nacionalna bezbjednost. Žene čine većinu među diplomiranim studentima, među doktorima nauka, ali muškarci i dalje imaju prednost u nacionalnoj bezbjednosti i spoljnoj politici u omjeru 3:1, a taj odnos raste na višim pozicijama u tim službama.
Moglo bi tako slobodno na ulaze ovih službi okačiti natpis: „Djevojkama ovdje nije mjesto“.
Kakva se poruka onda može poslati u inostranstvo? U Avganistanu i na Bliskom istoku, SAD troše milijarde dolara kako bi zaštitili žene od nasilja i diskriminacije, omogućili djevojčicama da imaju isti pristup obrazovanju kao i dječaci, osigurali zastupljenost žena u tradicionalno muškim djelatnostima, poput sudstva, policije, vojske… Kada su žene „vidljive“ u našem vođstvu, onda pokazujemo našim avganistanskim, saudijskim ili pakistanskim prijateljima da ozbiljno mislimo ono što govorimo.Važno je to učiniti, gospodine predsjedniče!
Još nije kasno da u Vašem timu za nacionalnu bezbjednost bude i žena. Za početak što mislite o tome da Suzan Rajs ili Mišel Flurnoj zamijene Toma Donilona na mjestu Vašeg savjetnika za nacionalnu bezbjednost, zapitala se Rosa Bruks, profesorica prava na univerzitetu Džordžtaun u Vašingtonu. Bruks je takođe radila kao analitičarka i savjetnica u minstarstvu odbrane i Stejt departmentu.
Priredila: Mirjana Rakela
Galerija
Bonus video:
