Moderni korisnici interneta obožavaju novu slobodu. Oni mogu s bilo kojeg mjesta i u bilo koje vrijeme pristupiti ličnim ili poslovnim podacima.
To im tehnički omogućava "Cloud Computing". "Oblak" je jedna vrsta čvrstog diska na internetu. Podaci koji inače završavaju na privatnim ili kompjuterima na radnom mjestu, sada su dostupni preko veba.
Gdje oni na kraju tačno završe, u kojoj se zemlji nalazi server, o tome korisnici interneta ne razmišljaju puno. Ali to bi se moglo promijeniti, piše Deutsche Welle.
Nisu sigurni od očiju trećih osoba
Razlog je jedna studija koju je naručio Evropski parlament.
Stručnjaci "Centre D'Etudes Sur Les Conflits" i "Centre for European Policy Studies" zajedno su prezentovali rezultate istraživanja: cloud-podaci evropskih građana na američkim serverima nisu sigurni od očiju trećih osoba.
Konkretno to znači: pod okriljem borbe protiv terora, američke vlasti "čačkaju" i po evropskim podacima, i to sasvim legalno, to im dozvoljavaju američki zakoni.
"Studijom ne želimo širiti paniku", komentariše Tomas Albreht, zastupnik Zelenih u Evropskom parlamentu.
"Činjenica je da američki Zakon o zaštiti podataka važi samo za građane SAD-a", dodaje on. Osim toga, postoje posebni zakoni kojima je dozvoljeno špijuniranje građana koji nemaju američko državljanstvo.
A to se događa očito često: osjetljve podatke koji su vlasništvo firme poput Microsofta, Amazona, Twittera i Facebooka, američke vlasti ciljano istražuju.
Patriot Act i FISAA
Temelj za sveobuhvatnu analizu su bezbjednosni zakoni o borbi protiv terora koji su u SAD-u usvojeni nakon 11. septembra 2001.
"Patriot Act" i nova verzija "Foreign Intelligence Surveillance Amendment Act" (FISAA) američkim su političarima velikodušno proširili ovlašćenja i polje djelovanja.
Tilo Vajhart, njemački stručnjak za zaštitu podataka, već se prije dvije godine opsežno pozabavio ovim razvojem. Njega često citiraju ovih dana u njemačkim medijima.
Vajhart se bori za to da Facebook ponovno dozvoli korišćenje sinonima kao korisčkog imena. U analizi sigurnosti podataka kod američkih kompanija, on zaključuje: "Duga ruka američkih zakona seže i do Evrope."
Američke bezbjednosne službe ponekad "ucjenjuju" firme poput Microsofta, tvrdi sagovornik "Deutsche Welle-a".
Oni državnim službama na raspolaganje moraju staviti i one podatke koji su sačuvani na evropskim serverima. A ti podaci mogli bi npr. odigrati važnu ulogu ekonomskoj špijunaži.
Na taj način ne bi se samo otkrile poslovne tajne velikih kompanija. I građani bi se mogli naći na meti američkih istražitelja, smatra Vajhart.
"Podaci bi mogli odlučivati i prilikom dodjele američkih viza." Ali to nije sve. "Uopšte se ne može ni predvidjeti što se sve može dogoditi s ličnim podacima," zaključuje Vajhart.
Stanje je ozbiljno
U Evropskom parlamentu se takve opomene shvataju ozbiljno. Trenutno zastupnici rade na novoj verziji Odredbe o zaštiti podataka Evropske unije.
Zastupnik Zelenih Tomas Albreht zalaže se za to da preduzeća smiju proslijediti podatke o evropskim građanima samo ukoliko je to pravno regulisano.
I skeptičan je hoće li do toga ikada doći. I u Evropi ima puno onih koji profitiraju od američkog nadzora: "Evropske tajne službe i policija su naravno srećni kad ih Amerikanci opskrbe podacima o evropskim građanima. Po važećem evropskom pravu, oni sami te podatke nikada ne bi smjeli nabaviti."
Nova odredba bi trebala biti usvojena najranije 2014. Ukoliko korisnici interneta u "oblaku" i ubuduće žele čuvati svoje podatke, onda bi bilo bolje da se odluče za nekog evropskog ponuđača Cloud Computinga, savjetuje Albreht.
Galerija
Bonus video:
