Pobjeda predsjednika Baraka Obame znači da njegova ekonomska vizija još živi i da će biti glavni pokretač u pregovorima sa njegovim protivnicima.
Nasljeđe Obaminog prvog mandata je sigurno i zacrtano u istoriji, piše agencija AP u analizi amerčkih predsjedničkih izbora.
Obama će nastojati da uvede veće poreze bogatim kao način da se smanji veliki dug i da se usmjeri novac ka programima koje on želi.
Pokušaće narednih mjeseci da postigne sporazum sa Kongresom o prihvatanju mera za smanjenje deficita, a zatim će krenuti na preradu propisa za imigraciju, reformu poreskog sistema i sprovođenje drugih "snova" obije partije u američkom Kongresu, piše AP.
Tramp nezadovoljan rezultatima izbora: Moramo krenuti na Vašington >>>
Neće morati da brine da će njegov zakon o zdravstvenom osiguranju biti povučen ili da će reforme bankarskog sitema biti poništene, ili da će njegovo ime uči u listu imena predsjednika sa jednim mandatom, otpuštenih prije nego što mogu da završe započet posao.
Ipak, medeni mjesec za republikancima se neće ponoviti i oni neće odjednom biti oduševljeni s njim. A ukoliko Obama ne može da prekine blokadu u Vašingtonu, njegov drugi mandat biće sveden na prijetnje o ulaganju veta, prazna obećanja i odlaske u inostranstvo.
Glasači su odlučili da vrate u Kongres sve političke igrače koji su učinili da je Vašington disfunkcionalan do te mjere da je Amerika skoro otišla u bankrot prvi put od kad postoji.
Predsjednik će najvjerovatnije ponovo biti suočen sa Predstavničkim domom u kome vode republikanci, čiji lider Džon Bejner je izjavio na dan izbora da je njegova stranka ta koja ima mandat i da neće biti viših poreza.
Obama će još imati svoju zaštitu u Senatu, gdje su demokrate zadržal tijesnu većnu. Oni ipak nemaju dovoljno mjesta da onemoguće republikance da zaustave bilo kakve značajnije zakone taktikama odugovlačenja.
Prema tome teret pada na predsjednika da nadje kompromise. Za sada, međutim, Obama može da uživa u onome što je sad postigao. Obama je pobijedio uprkos ekonomiji koja je iznurila duh nacije.
Pobijedio je iako je stopa nezaposlenosti od 7,9 odsto bila najviša za bilo kog predsjednika koji traži reizbor, od Velike depresije 1930-ih.
Pobijedio je iako su glasači rekli da misle da bi njegov protiv kandidat Mit Romni bio bolji izbor da prekine blokadu u Kongresu u Vašingtonu. Pobijedio je iako je velika većina glasača rekla da im nije bolje nego što im je bilo prije četiri godine - što je veliki test za preživljavanje jednog predsjednika.
Neizvijesnost je bila prekinuta rano u izbornoj noć jer je Obama pobijedio maltene u svim ključnim, neopredijeljenim državama, a najpresudniji bio je Ohajo.
Tu mu je pomogla pomoć koju je dao automobilskoj industriji da pobijedi, i time uništi Romnijeve šanse za pobjedu.
Razlog za njegovu pobjedu je to što su glasači željeli predsjednika koga su znali. Oni su vjerovali da je Obama, ne Romni razume njihove teškoche oko troškova za školovanje djece, računa za osiguranje i neprospavane noći.
Ankete na izlasku sa birališta pokazala su da su glasači vidjeli Obamu kao glas siromašnih i srednje klase a Romnija da naginje ka bogatima. Snažan i pun iskustva Romni je u džepu imao uspjeh u biznisu, guvernerski mandat i iskustvo jedne neuspjele predsjedničke kandidature.
Ali on nikad nije uspio da bude viđen kao čovjek koji će osigurati bezbjednost ljudi i njihove snove. Mada je bio blizu sve vrijeme. Predsjednici koji imaju drugi mandat nemaju tranzicioni period, Obama će odmah biti na ispitu.
Već ga 1. januara čeka odluka o smanjenju poreza i smanjenju budžeta. Ekonomisti upozoravaju ako se to sprovede privreda će ponovo zastati. Ali Obama je riješen da nastavi pod svojim uslovima.
Senat ostaje Obamin
Barak Obama ponovo će biti suočen sa podijeljenim Kongresom, pošto su demokrate zadržale kontrolu nad Senatom, a republikanci većinu u Predstavničkom. Juče se glasalo za 33 od 100 mesta u Senatu, gdje je važno bilo demokratama da odbrane svoju tijesnu većinu.
Pomoglo je što su poražena dva republikanska kandidata iz Misurija i Indijane koji su dali neke eksplozivne komentare o silovanju i abortusu, a nije prošao i jedan liberalni republikanac u Masačusetsu.
Skoro u svim neizvjesnim državama demokrate su pobijedile - Viskonsinu, Virdžiniji, Konektikatu, Mizuriju, Ohaju, Pensilvaniji, Novom Meksiku i Floridi.
Time su došli u solidan položaj da zadrže ili čak povećaju prednost od 53-47 u Senatu. Demokrate su bile u opasnoj poziciji jer su branili 23 mjesta, a izgubili su nekoliko svojih veterana koji odlaze u penziju u državama gde glasači naginju republikancima.
Ali demokrate su imale neke jake kandidate dok su republikanci minirani kandidatima koji su se pokazali suviše konzervativnim. Očekuje se da će demokrate zadržati kontrolu nad Senatom ali neće biti blizu većine od 60 mjesta potrebne da se lako usvajaju zakoni.
Više od dvije milijarde dolara potrošeno je na baraž negativnih reklama u borbi za Predstavnički dom Kongresa. Biralo se svih 435 mjesta u Predstavničkom domu, i republikanci su zadržali kontrolu, mada su demokrate malo popravile rezultat.
To znači da će Obama imati teškoće da progura bilo koji ambiciozan zakon u drugom mandatu. Iako u javnom mnjenju Kongres ima loše ocjene, ipak je tendencija da se kongresmeni ponovo biraju za novi mandat.
Oni dobijaju u sistemu koji im daje ogromnu finansijsku prednost kada se ponovo kandiduju, i obično dobijaju podršku glasača koji više vole da podrže svoje poslanike iako imaju loše mišljenje o samom Kongresu.
Mnogim ponovo izabranim poslanicima u Kongresu je takođe pomoglo i prekomponovanje izbornih oblasti, što se radi jednom u deceniji i što je upravo završeno. Očekuje se da će vođa demokratske većine u Senatu Hari Rid i predsjednik Predstavničkog doma repblikanac Džon Bejner ostati na čelu ta dva doma.
Olakšanje za Evropu
Evropa će se danas probuditi i osjetiti veliko olakšanje, piše BBC u komentaru o upravo održanim predsjedničkim izborima u Sjedinjenim Državama.
"Ankete su uvijek pokazivale da je predsjednik Obama popularniji nego guverner Romni širom kontinenta, ali za većinu vlada, takođe je kontinuitet u Vašingtonu bolji od promjene", navodi dopisnik BBC-ija.
BBC podsjeća da su američki ministar finansija Tim Gajtner kao i Obama bili blisko uključeni u razgovorima o eurozoni, kao i da je Evrpska unija toliko zaokupljena svojom unutrašnjom debatom o krizi u eurozoni da ne želi da ima distrakcije sa strane.
EU je takođe blisko sarađivao sa Obamom o nizu pitanja spoljne politike, kao na primjer pitanje Irana i njegovog nuklearnog programa.
"Iako se budu neki ključni ljudi promijenili u drugom Obaminom mandatu, predsjednikova pobeda znači da neće biti dramatične promjene politike sa kojom bi evropske prijestonice morale da se suoče", navodi BBC.
Kini svejedno?
BBC-ijev dopisnik iz Pekinga piše da su američki izbori održani dan prije jednodecenijske promjene rukovodstva u Kini, pa je za kineske vođe fokus čvrsto kod kuće, a ne preko Pacifika.
Što se tiče dva predsjednička kandidata nije bilo velike razlike u njihovom stavu prema Kini tokom predsjedničke kampanje, oba kandidata su bila dosta kritična prema Kini, zbog, po njihovoj ocjeni, nefer trgovinske politike, navodi BBC.
Odnosi dvije zemlje su nategnuti posljednjih godina, posebno oko ekonomskih pitanja. Peking je takođe zabrinut zbog Obaminog strateškog okretanja ka Aziji, i neki zvaničnici u Kini vjeruju da Vašington pokušava da zaustavi rastući uticaj Kine.
Ta pitanja će dominirati u najvažnijem diplomatskom odnosu u svijetu, ocenjuje dopisnik BBC-ija.
Iranci se bojali rata ukoliko pobijedi Romni
Dopisnik BBC-ija iz Irana piše da su mnogi u toj zemlji vjerovali da bi pobejda republikanskog kandidata značila rat i vjeruju da je pobjeda Baraka Obame znači da će biti sigurnije za iranski narod, zato što će SAD nastojati da se brzo nastave pregovore o iranskom nuklearnom programu.
Obama najviše deportovao, Meksiku ipak odgovara više od Romnija
Dopisnik BBC-ija u Meksiku pše da se u toj zemlji osjetilo olakšanje kada je Obama ponovo izabran. Široko je rasprostranjeno mišljenje u Meksiku i u cijelom regionu, ocjenjuje BBC da republikanci ne predstavljaju niti razumiju interese latinoamerikanaca u SAD, ili ni njihovih porodica južno od granice.
pak, više neregistrovanih imigranata deportovano je za vrijeme Obame nego za vrijeme bilo kog drugog predsjednika od 1950-ih.
Međutim mnogi u Latinskoj Americi se nadaju da će Obamina administracija imati bolji odnos sa regionalnim susjedima SAD, navodi BBC.
Galerija
Bonus video:
