Prije nego što sat otkuca 18:29, 11 političkih reklama će se emitovati na lokalnom NBC kanalu u Kolumbusu u Ohaju.
Jedna poručuje biračima da demokratski predsjednik Barak Obama nije predložio legitiman ekonomski plan za državu. Druga ukazuje da će politika republikanskog kandidata Mita Romnija uništiti budućnost američke djece.
Može se čuti i da će Romni zapravo mnogim ženama uskratiti ključne testove na tumor predlaganjem da se smanje sredstva za program Planirano roditeljstvo. Sa druge strane, Obama se optužuje za ekstremističan stav prema abortusu i da podržava ostavljanje beba „da umru“.
Ohajo je ovih dana preplavljen ovako suprotstavljenim reklamama uoči predsjedničkih izbora 6. novembra, pri čemu se i Obama i Romni bore za 18 elektorskih glasova, ključnih za osvanje ukupno 270, koliko je potrebno za ulazak u Bijelu kuću.
Sada se borba vodi u otprilike osam država koje nisu jasno opredijeljene ni za republikance ni za demokrate (takozvane sving stejts), ali nigdje kao u Ohaju. Usred haosa završnih dana kampanje, ta država je postala centar testiranja sve šire nauke političkog marketinga.
Najskuplja kampanja u istoriji SAD (skoro dvije milijarde dolara) i nezavisne grupe koje mogu da troše neograničeno a koje su dale više od 200 miliona dolara za političke reklame – mnoge usmjerene na Ohajo – pružila je analitičarima šansu da istraže neka pitanja.
Koliko reklama je previše, prije nego što ih gledaoci isključe i kako zapravo marketing tokom kampanje utiče na birače?
Političke reklame u izbornoj godini su tema koja se pažljivo proučava i sve više je usmjereno na specifične grupe i ohrabruje specifične rezultate.
Neka istraživanja, na primjer, ukazuju da prodemokratske reklame posebno imaju efekta kod neopredijeljenih birača, dok prorepublikanske tipično više utiču na odluku pristalica stranke da izađu na izbore.
Uprkos brojnim analizama o reklamama tokom kampanje, akademsko i komercijalno istraživanje je ponudilo vrlo mali broj odogovora o preciznom uticaju marketinga na odluku o pobjedniku izbora.
Politički marketing se pretvorio u tržište vrijedno više milijardi dolara i sve je sofisticiraniji u „mikrotargetiranju“ tj. ciljanju specifičnih grupa gledalaca.
Otkriveno je, na primjer, da demokrate više prate TV od republikanaca, a demokratski kandidati su 2008. emitovali dvostruko više reklama od republikanaca tokom emisija iz naučne fantastike i telenovela, prema istraživanju koje je sproveo profesor Vašingtonskog državnog univerziteta Trevis Ridaut.
Gledaoci naklonjeni republikancima preferiraju programe o kriminalu i sportu, prema tom istraživanju.
Posebno Romni ima običaj da iznenada postavlja i mijenja reklame, često u odgovoru na dnevne događaje
Ako su ciljne grupe ovogodišnjeg političkog marketinga ikakav pokazatelj, predsjedničke izore će odlučiti srednjovječne i starije bjelkinje, prema istraživanju koje je sprovela softverska firma STRATA, čiji sistemi pomažu da se godišnje emituju reklame u vrijednosti od oko 50 milijardi dolara.
Pitanje je da li poplava reklama – od kojih ogromna većina napada protivničkog kandidata umjesto da promoviše svog, postati tako napadna da će izazvati negativnu reakciju.
„Nepisano pravilo u oglašavanju je da reklama mora biti viđena od tri do deset puta da bi postigla efekat“, kazao je izvršni direktor STATA-e Džon Šelton.
Barbara Beri, medicinski radnik i pristalica Obame iz Kolumbusa, unaprijed snima TV programe i preskače reklame.
„Više ne obraćam pažnju,“ kazala je.
Obje predsjedničke kampanje su lansirale oko desetak novih reklama nedjeljno, zasnivajući ih na dnevnim vijestima – što je praksa koja obezbjeđuje da većina njih ima kratak vijek.
Posebno Romni ima običaj da iznenada postavlja i mijenja reklame, često u odgovoru na dnevne događaje.
Obamina kampanja ima dvije vrste reklama: jedne se mijenjaju svaki ili svaki drugi dan, a druge nakon nekoliko nedjelja.
Galerija
Bonus video:
