U novom talasu vjerskih sukoba u zapadnom Mjamnaru najmanje 20 ljudi je poginulo, a na desetine povrijeđeno, izazivajući novi egzodus muslimana u logore koja čuva policija i vojska, saopštili su danas zvaničnici koji strahuju da bi krvavi bilans mogao biti i duplo veći.
Na stotine kuća je spaljeno u okršajima posljednjih dana između muslimana Rohingja i budista na zapadu Mjanmara u državi Rakin, gdje je od juna ubijeno najmanje 95 ljudi a na desetine hiljada raseljeno, saopštile su lokalne vlasti.
"Najmanje 20 ljudi, Rohingja i budista, je ubijeno a oko je 80 povrijeđeno u posljednja četiri dana od kada su izbili sukobi u četiri mjesta", rekao je predstavnik države Rakin Mjo Tant.
On je ageciji AFP rekao da bi broj žrtava mogao dostići i cifru od 50 i da je od jutros nekoliko kuća zapaljeno u još jednom selu.
Po njegovim riječima vojska sada pomaže policije da se spriječe dalji okršaji i paljevine.
Napetosti su velike a na nekoliko mjesta ključa u državi na granici sa Bangladešom pa je uveden policijski čas, a desetine hiljada muslimana Rohingja su potražili spas u kampovima koje su organizovale vlasti.
Nekoliko stotina Rohingja je stiglo ove nedjelje brodovima u glavni grad države Sitvu da bi potražilo sklonište pred sukobima.
Agencija za izbjeglice UN je procijenila da je više od 1.000 raseljenih ljudi došlo u Sitve proteklih dana, a da ih je još više na putu.
Procjenjuje se da je oko 75.000 ljudi raseljeno u Rakini, uglavnom Rohingja.
U Mjanmaru je u posljednje vrijeme bilo nekoliko protesta budista protiv manjine Rohingja, koji nemaju svoju državu i žive na granici Mjanmara i Bangladeša. UN smatraju ovu grupu jednom od najprogonjenijih manjina na planeti jer nisu dobrodošli ni u jednoj zemlji.
Vlada Mjanmara Rohingje smatra za strance, dok ih mnogi stanovnici doživljavaju kao ilegane imigrante iz Bangladeša i neprijateljski se odnose prema njima.
Procjenjuje se da u Mjanmaru živi oko 800.000 Rohingja, dok ih u Bangladešu ima oko 300.000 ali iako je to muslimanska zemlja oni nisu dobrodošli ni tamo.
U glavnom gradu Rakina, Sitveu, na hiljade Rohingja živi u getu iza bodljikave žice i pod oružanom stražom, a segregacija između dvije zajednica se intenzivirala nakon junskih sukoba.
Ovo krvoproliće je bacilo sijenku na ostvarene reforme novih civilnih vlasti Mjanmara. Vlada je odbacila optužbe da su snage reda prekoračile ovlašćenja u Rakinu, nakon što su Ujedinjene nacije izrazile strahovanje zbog progona muslimana.
Predsjednik Mjanmara Tein Sein priznao je nedavno da zemlja nema drugi izbor nego da prihvati međunarodnu pomoć za Rohingje ili će se naći pred osudom inostranstva.
Seinovo prihvatanje strane pomoći je predsjednikov odgovor na seriju protesta većinskih budista u Mjanmaru protiv napora svjetskih islamskih tijela da se pomogne muslimanima pogođenim vjerskim nasiljem.
Predsjednik Sein je upozorio da bi neredi na zapadu mogi da ugroze proces započetih političkih i privrednih reformi u toj zaostaloj zemlji bogatoj sirovinama, koja je bila skoro pola vijeka pod vlašću vojne hunte.
Bonus video:
