Sjeverni pol (Arktik) je ove godine izgubio najviše leda od kada su počela satelitska mjerenja 1979. godine, objavila je Američka agencija za svemirska istraživanja NASA, prenose svetski mediji.
Prema posljednjim mjerenjima, kako se je saopštila Nasa, led je pokrivao površinu od 4,1 miliona kvadratnih kilometara, dok je prethodno rekordno nizak nivo od 18. septembra 2007. iznosio 4,17 miliona kilometara.
Tokom posljednjih 30 godina sateliti su zabilježili pad od 13 procenata leda na svakih 10 godina u vrijeme ljetnjeg minimuma. Smanjuje se i debljina leda, tako da je ukupna količina ledenog topljenja još veća.
Naučnici Nase navode da nivo morskog leda obično dostigne najnižu tačku u septembru, tako da će se topljenje leda na Arktiku vjerovatno nastaviti.
Naučnik u Nasi Džoi Komiso naveo je da je ovogodišnje povlačenje leda izazvano prethodnim toplim godinama.
Istovremeno naftne i gasne kompanije se utrkuju koja će više da eksploatiše Arktik
"Za razliku od 2007. ove godine nije bilo neobično visokih temperatura na Arktiku, ali led je zgubio debljinu i ljeti postaje veoma 'ranjiv' zbog toga", kazao je on.
Svi pokazatelji govore da se ledeni pokrivač Sjevernog ledenog okeana drastično mijenja, pa količina leda sada predstavlja 30 odsto od one iz osamdesetih godina 20. vijeka.
"Ledeni pokrivač čeka svoju neizbježnu smrt, a topljenje je sve brže i brže. Posljedice su ozbiljne: otvorena voda smanjuje prosječan albedo (mjeru refleksivnosti) planete, čime se globalno zagrijavanje ubrzava. Takođe, ovolika količina vode će otopiti permafrost sa okeanskog dna i otpustiti ogromne količine otrovnog gasa metana u atmosferu", kazao je profesor Univerziteta u Kembridžu Piter Vadmas.
Mišljenja o datumu konačnog nestanka ljetnjeg okeanskog leda su podijeljena, ali najnovije vijesti pružaju čvrste argumente pesimistički nastrojenim naučnicima.
To će, kako prenose svjetski mediji, dovesti do nestanka životinjskog svijeta na Sjevernom polu, a toplija mora će ubrzati i topljenje leda ne Grenlandu, što će izazvati porast nivoa mora i promenu saliniteta, ali i uticati na izmjenu morskih struja koje utiču na klimu.
Ima i onih koji će se okoristiti od ovih promjena, a to su prije svega prevoznici čiji će brodovi uštedjeti na vremenu plovidbe, jer će se kretati dosad neprohodnim putevima sjeverno od Rusije.
Istovremeno naftne i gasne kompanije se utrkuju koja će više da eksploatiše Arktik - iako ih pokret zelenih kritikuju zbog toga.
Bonus video:
