U Americi je saopšteno da je ovaj juli, sa prosječnom dnevnom temperaturom od oko 25 stepeni Celzijusa, najtopliji mjesec u toj zemlji od 1895. otkad se vodi evidencija o temperaturi.
To potvrđuje da vrela ljeta postaju pravilo, a ne izuzetak, kako upozoravaju iz američke svemirske agencije NASA na osnovu praćenja temperaturnih promjena od 1951. godine.
Novo istraživanje potvrdilo je da je to isključivo posljedica globalnog zagrijevanja, a dio stručne javnosti, ipak, smatra da to nije jedini uzrok sve viših temperatura.
"Klima je ono što očekujemo, vrijeme je ono što dobijemo", rekao je pisac Mark Tven. Jedan drugi Amerikanac sada dokazuje da smo vrelo vrijeme dobili, jer se klima mijenja zbog globalnog zagrijevanja.
Džejms Hansen iz NASA objavio je prvu naučnu studiju sa dokazima zasnovanim na bilježenju temperature u posljednjih šezdeset godina.
"Učestalost ekstremnih temperatura se mijenja, tako da dobijamo sve više neobično toplih sezona, a sve manje neobično hladnih sezona. Problem je, međutim, što se povećava učestalost ovih toplih", objašnjava Džejms Hansen, koji je dugoročne klimatske promjene ilustrovao na modelu kocke.
Hansen tvrdi da su prije tridesetak godina šanse za kretanje temperature od normalnih ka izuzetno visokim ili izuzetno niskim bile podjednake, što je na kocki ilustrovano sa po dvije bele, plave i crvene strane. Danas, šanse za izuzetno visoke temperature mnogo su veće, pa su četiri strane kocke crvene.
Od 1951. do 1980. godine površina planete zahvaćene izuzetno visokim temperaturama povećala se sa 0,2 na 10 odsto.
Postoji slaganje da naša planeta postaje toplija, jer se mijenja kompozicija atmosfere, prije svega zbog ugljen-dioksida od sagorijevanja fosilnih goriva.
Ako brzo nešto uradimo, mislim da još možemo da izbjegnemo najgore posljedice, kao što je porast nivoa mora za nekoliko metara.
Prema Hansenovoj studiji, globalna promjena klime krivac je i za ovogodišnje velike vrućine, koje su u Americi izazvale najveću sušu u posljednjih pet decenija.
Bonus video:
