Političko nasilje u Siriji nekada je bilo glavna vijest u naslovnicama zapadnih novina, gdje se u izvještajima navodilo da je njegova sudbina nalik na sudbine koje su zadesile Mubaraka i Gadafija.
Proteste protiv svoje vladavine Al Asad je pretvorio u sektaški građanski rat i tako izbjegao zahtjeve da napusti vlast. Umjesto toga, mirovni planovi sada su usmjereni na zaustavljanju nasilja.
Rijetko se pojavljuje na naslovnim stranicama vijest da Sirijci masakriraju jedni druge uprkos činjenici da je broj ubijenih premašio 9.000. Sirijski građanski rat postao je svakodnevna vijest.
Paralele sa ratom u Bosni
Prije skoro dvije decenije, u vrijeme raspada bivše Jugoslavije, srpske snage pod vođstvom predsjednika Slobodana Miloševića, i njegovi štićenici iz redova bosanskih Srba pokrenuli su rat kako bi podijeli Bosnu i Hercegovinu i proširile teritoriju pod srpskom kontrolom kroz užasavajuću kampanju etničkog čišćenja, termina koji se više ne navodi u zapadnim medijima, ali je u to vrijeme bio groteskni eufemizam za protjerivanja i ubijanje bosanskih muslimana i Hrvata.
Rat je počeo skoro mjesec dana nakon što su glavni protagonisti potpisali mirovni plan nazvan po njegovim tvorcima, britanskom diplomati, lordu Piteru Karingtonu i portugalskom ambasadoru Žozeu Kutiljeru.
Nakon toga su uslijedile godine brutalnog rata prije nego što je NATO počeo da primjenjuje zonu zabranjenih letova u 1994. godini i na kraju je pojačao svoj angažman kako bi prisilio strane u sukobu da u novembru 1995. prihvate mirovni sporazum u Dejtonu u Ohaju, kojim niko nije bio zadovoljan. Jedan od potpisnika bio je Miliošević, koji je učvrstio svoju poziciju kroz rat, tako da je na kraju postao nezaobilazan u pregovorima oko postizanje mira, piše u komentaru za Tajms Toni Karon. Pravda je čekala pet godina prije nego što je Miloševića svrgnuo srpski narod i poslao ga da se suoči sa sudijama za ratne zločine u Hagu, gdje je i umro.
Izgleda da je predsjednik Bašar al-Asad odlučio da u ranoj fazi sirijskog sukoba radije preuzme ulogu Miloševića nego Gadafija, i za sada mu prilično dobro ide.
Sada, kada je proteste protiv svoje vladavine pretvorio u sektaški građanski rat, on je izbjegao zahtjeve da napusti vlast. Umjesto toga, mirovni planovi sada su usmjereni na zaustavljanju nasilja.
Evropa je sada usmjerena na zaustavljanje ekonomske katastrofe izazvane finansijskom krizom, dok su SAD, kao i u 1992. godini, u stanju recesije i usmjerene su na kampanju za predsjedničke izbore, piše Toni Karon za Tajm.
Ukoliko sirijski režim ostane nepopustljiv, međunarodna zajednica će, kako je to rekao portparol Bijele kuće Džej Karni, morati da prizna poraz i izađe sa alternativnim planom.
Plan međutim, nije, osporio činjenicu da je Sirija, zapravo, već uvučena u građanski rat, piše Toni Karon u komentaru u amričkom magazinu Tajm.
Ukoliko sirijski režim ostane nepopustljiv, međunarodna zajednica će, kako je to rekao portparol Bijele kuće Džej Karni, morati da prizna poraz i izađe sa alternativnim planom.
Međutim, nema mnogo znakova da će se u skorije vreme pojaviti plan B. U Bosni su bile potrebne godine a čak ni tada nije postignuto srećno rešenje već najbolje u datoj situaciji, ocenjuje Tajm.
Bonus video:
