Rano u subotu ujutro, zazvonio je telefon u jednoj od pogrebnih radnji u centru glavnog grada Hondurasa. Javlaj se jedan od radnika iz gradske mrtvačnice. Jedna porodica treba pomoć. Mladić je ranjen na ulici dan ranije, a njegovi rođaci nemaju novaca da mu obezbijede pristoju sahranu. Narodno pogrebno preuzeće je mjesto gdje oni koji nisu u mogućnosti da obezbijede pristoju sahranu, dobijaju uslugu besplatno, prenosi BBC.
Besplatne sahrane su predizborno obećanje Rikarda Alvareza, gradonačelnika glavnog grada Hondurasa.
"Kad sam bio u trci za izbor gradonačelnika, prije skoro sedam godina, otkrio sam da ovdje ljude sahranjuju u plastičnim kesama za smeće", prisjeća se on.
"Rekao sam tada da to ne smije da se dešava u mojoj zemlji, u mom gradu".
Besplatne sahrane su, tragično, servis koji Hondurasu danas treba više nego ikad. U toj zemlji sa oko osam miliona stanovnika nasilna smrt se događa na svaka 74 minuta, saopštila je Nacionalna kancelarija za ljudska prava.
U Hondurasu je prošle godine zabilježene najviša stopa ubistava u svijetu - 86 poginulih na svakih 100.000 stanovnika, u poređenju sa 82 u 2010. godini
Većina ljudi koji u Hondurasu umiru nasilnom smrću su ubijeni pištoljem.
Razlozi za tako velik broj ubistava, koji je skoro udvostručen od 2005, su složeni. Korupcija, bande i pištolji su prisutni već decenijama.
Tokom 2009, udar protiv vlade predsjednika Manuela Zelaja donio je talas političkih ubistava. Sada Hondurans mora da se bori sa prisutnošću meksičkih narko-kartela koji su ovdje stekli uporište.
Niko nije siguran. I aktivisti, novinari i advokati su na meti atentatora.
U dvije pogrebne radnje radi 18 osoba. Obje su opremljene sa svime što je neophodno porodicama za pristoju sahranu.
Ramon Orlando Varela je ubijen kada je pošao da svoje dvije kćerke pokupi iz škole
Ramon Orlando Varela je ubijen kada je pošao da svoje dvije kćerke pokupi iz škole. Njegova supruga Erika Fuentes je, zahvaljujući usluzi države, oslobođena velikog troška - usluga sahrane koju je dobila besplatno koštala bi je oko 1.000 dolara.
Ona ne može da se pomiri sa Ramonovom smrću.
"Pošli smo po djecu u školu kada se to dogodilo. Mislim da je Ramon ubijen greškom. Bili smo jako blizu jedno drugom kada je ubijen, držali smo se ruku pod ruku. Možda me je sam Bog pogledao i spasao kad sam ja ostala živa".
Već sjutradan je sve bilo organizovano za njegovu sahranu.
Joni Aleksander Osorio Hernandez, jedan od zaposlenih u Narodnom pogrebnom preduzeću, zadužen je da sve protiče kako treba na posljednjem putu njihovih kliejnata.
On kaže da je većina porodica koje koriste njihove usluge siromašno.
"Naša usluga se zasniva na solidarnosti sa porodicama kojima je teško u ionako teškom trenutku".
Porodice žrtava nasilja nisu jedine kojima Narodno pogrebno preduzeće pomaže.
Migel Antonio Redondo Bueso je stigao u radnju rano ujutro.
"Moja supruga je rodila blizance carskim rezom. Mislili smo da je sve bilo u redu, ali onda je jedna od beba umrla. Nisam imao novca za kovčeg. Jedna od sestara u bolnici mi je ispričala za ovu uslugu, sredila sve papire. Zato sam tu".
Narodno pogrebno preuzeće radi 24 sata dnevno. Pozivi stižu i danju, i noću - iz gradske mrtvačnice, iz bolnice, od ljudi koji su o servisu čuli od prijatelja i rodbine.
Bonus video:
