Bez obzira na politička ubjeđenja, teško je zamisliti omraženiji ritual od godišnjeg popunjavanja vladine kase. Premda je stopa oporezivanja tema velike političke debate u gotovo svakoj zemlji, daleko manju pažnju dobija porez koji ostane neplaćen.
Svjetska banka procjenjuje da opseg globalne „sive ekonomije” - novac koji je namjerno skriven kako bi se izbjeglo njegovo oporezivanje – iznosi više od 18 procenata svjetskog BDP-a.
Izvještaj britanske NVO Mreža za borbu protiv izbjegavanja plaćanja poreza (TJN) ističe da se na taj način godišnje izgubi više od tri biliona (hiljadu milijardi) dolara.
„To je zločin protiv naroda“, smatra Ričard Marfi, ekonomista koji je pripremio pomenuti izvještaj. On je primijetio da se utajom poreza od strane bogatih pojedinaca i korporacija teret plaćanja za javne usluge ili isplaćivanje duga često prebacuje na najsiromašnije članove društva.
„Forin polisi“ navodi šest jasnih primjera utaje poreza širom svijeta:
SJEDINJENE DRŽAVE
Opseg sive ekonomije: 8,6 procenata BDP-a
Novac izgubljen zbog utaje poreza:
337.490.000.000 dolara
Premda je, prema globalnim standardima, opseg sive ekonomije mali (na peimjer, rastuća sila Brazil ima ogromnih 39 procenata BDP-a), u apsolutnim uslovima najveća svjetska ekonomija je takođe najveći gubitnik po pitanju utaje poreza na svijetu. Sa više od 300 milijardi dolara, izgubljeni prihodi od utaje poreza premašuju ukupna sredstva namijenjena za zdravstvenu zaštitu 2010. Prema Marfiju, labavi zakoni o korporacijama jedan su od glavnih problema u Sjedinjenim Državama.
„Način na koji SAD regulišu korporacije je ogroman problem. Vi (SAD) osnivate toliko korporacija da nemate pojma ko je njihov vlasnik i stoga nemate pojma koga bi trebalo oporezovati“, rekao je on. „Oni ulaze i izlaze iz vaše zemlje gotovo bez troškova. To je vjerovatno najveća pojedinačna mogućnost za utaju poreza u vašoj zemlji, ali im se gleda kroz prste“.
Informacija da predsjednički kandidat Mit Romni ima i do osam miliona dolara na računima na Kajmanskim ostrvima – popularno poresko utočište ili raj – usmjerila je pažnju na problem ofšor finansijskih utočišta, koja su legalna prema američkom zakonu ali se često koriste za skladištenje neoporezovanog novca.
BOLIVIJA
Opseg sive ekonomije: 66,1 procenat BDP-a
Novac izgubljen zbog utaje poreza:
3.727.000.000 dolara
Teško da je Bolivija veliki igrač u svjetskoj ekonomiji. Međutim, ta država na Andima ima nesrećno obilježije da ima najveću sivu ekonomiju na svijetu u odnosu na ukupnu ekonomiju. Prema procjenama TJN, siva ekonomija iznosi 419 procenata ukupnih sredstava koja su namijenjena za zdravstvenu zaštitu u toj najsiromašnijoj zemlji Južne Amerike.
Ljevičarska vlada predsjednika Eva Moralesa pokušala je da se obračuna sa raširenom utajom poreza među korporacijama u Boliviji. Kako prihodi od poreza iznose samo 13,3 procenta BDP-a zemlje, Bolivija ostaje uveliko zavisna od pozajmica drugih zemalja i međunarodnih kreditora.
Radi na isplaćivanju spoljnog duga koji je veći od sedam milijardi dolara. Utaja poreza je toliko rasprostranjena da su čak i pojedine kompanije u državnom vlasništvu opomenute zbog varanja.
RUSIJA
Opseg sive ekonomije: 43,8 procenata BDP-a
Novac izgubljen zbog utaje poreza:
221.023.000.000 dolara
Utaja poreza je ozbiljan biznis u Rusiji. Prema rezultatima jedne studije, i do 60 odsto ruskih firmi koristi takozvane „spejsmene“ – jednokratne firme osnovane radi sakrivanja imovine – kako bi izbjegle plaćanje poreza.
Ruske firme u prosjeku plaćaju 40 odsto poreza. To čak uključuje i firme u državnom vlasništvu, kao što je energetski gigant Gasprom koji je, prema procjenama, više od dvije milijarde dolara 2003. i 2004. prebacio na „spejsmen firmu“.
Nažalost, kada ruska vlada pokuša da suzbije utaju poreza, to obično radi tako što izdvoji nekog od oligarha koji su pali u nemilost Kremlja kao upozorenje drugima - kao što je slučaj bivšeg direktora Jukosa Mihaila Hodorkovskog. Ruska policija 2012. učinila je neobičan korak podignuvši posthumno optužbu za utaju poreza protiv advokata Sergeja Magnickog, koji je umro pod sumnjivim okolnostima u policijskom pritvoru 2009. nakon što je svjedočio o velikoj korupciji među zvaničnicima vlade.
ITALIJA
Opseg sive ekonomije: 27 procenata BDP-a
Novac izgubljen zbog utaje poreza:
238.723.000.000 dolara
Procjena italijanskih zvaničnika o obimu sive ekonomije mnogo je manja od one Svjetske banke – oko 17,5 procenata BDP-a – ali čak i prema tom standardu ova zemlja ima veliki problem, jer prema procjenama godišnje gubi 150 milijardi dolara u neprijavljenim prihodima.
Utaja često može biti krajnje očigledna – više od polovine brodova dužine preko 7,5 metara u zemlji registrovano je na ljude koji su prijavili imovinu manju od 26.000 dolara. U jednom gradu, 42 vlasnika „ferarija“ prijavila su imovinu manju od 30.000 dolara.
A sa preko 113 hiljada registrovanih računovođa, vođenje knjiga je veliki biznis u Italiji.
Kako se zemlja suočava sa dužničkom krizom bez presedana, vlada preuzima korake da umanji problem utaje poreza. To uključuje racije jahting klubova i skijaških odmarališta. Čak ni argentinska fudbalska legenta Dijego Maradona nije pošteđen – suočava se sa optužbama da duguje više od 50 miliona dolara poreza iz vremena kada je igrao fudbal u Italiji.
GRČKA
Opseg sive ekonomije: 27,5 procenata BDP-a
Novac izgubljen zbog utaje poreza:
30.791.000.000 dolara
Grčki zakoni o porezima su tradicionalno labavi a opšte je ponato da je zaposlene u poreskoj službi lako podmititi fakelakijem – malom kovertom sa novcem. Od početka dužničke krize u zemlji, zvaničnici međutim suzbijaju taj problem.
Vlada je objavila spisak od 4.152 velika utajivača poreza, uglednih imena iz svijeta biznisa koji su uhapšeni u javnim racijama a angažovani su i helikopteri da slikaju bazene u dvorištima domova navodno siromašnih građana.
Marfi međutim nije impresioniran dosadašnjim pristupom grčke vlade. „Mislim da su do sada samo pronalazili nove načine da oporezuju prije nego da riješe problem utaje poreza“, ocijenio je Marfi za „Forin polisi“.
Vidjeli smo da Grčka pokušava da oporezuje račune za struju. To je nešto poput poreza po glavi stanovnika. To je primitivno. Možda je od suštinske važnosti u ovom trenutku, ali ne rješava osnovni kulturalni problem“.
IRSKA
Opseg sive ekonomije: 15,8 procenata BDP-a
Novac izgubljen zbog utaje poreza:
9.922.000.000 dolara
Siva ekonomija u Irskoj relativno je beznačajna. Međutim, nedavno javno nezadovoljstvo zbog novog poreza na domaćinstva možda su najava stvari koje slijede, s obzirom da evropske države i kreditori pokušavaju da uvedu oštre mjere štednje na nekada rasipničku državu.
Irska vlada je ove godine uvela novi porez od 130 dolara po domaćinstvu kojim namjerava da prikupi najmanje 212 miliona dolara koji će pomoći u isplati dužničkog tereta.
Porez je izazvao veliko nezadovoljstvo javnosti, uključujući javne demonstracije, a vlada je priznala da je oko 50 odsto domaćinstava jednostavno odbilo da plati pomenuti porez, što Marfija „apsolutno ne iznenađuje“.
„Očekuje se da obični jludi snose teret isplate duga, teret koji je u Irskoj nezamisliv“, rekao je. Marfi predviđa da će u narednim mjesecima biti više bojkota poput onih u Irskoj, i nereda poput onih u Grčkoj. „Vjerujem da smo došli do tačke preokreta“, zaključio je Marfi.
Preveo Miloš Rudović
Bonus video:
