Titanik potonuo zbog spleta okolnosti koje se dese "jednom u životu"

Tri mjeseca prije potonuća broda, Mjesec i Sunce su se tako poravnali, da su njihove kombinovane sile gravitacije pojačale jedna drugu
0 komentar(a)
Ažurirano: 08.03.2012. 13:24h

Rijedak lunarni događaj koji se desio 4. januara, 1912. godine mogao bi da objasni kako se tri meseca kasnije neobično velik broj santi leda našao na putu Titaniku, bodu koji je prevozio više od 1.500 putnika i članova posade.

Donald Olson, fizičar sa teksaškog državnog univerziteta i njegov tim forenzičkih astronoma proučavali su ulogu Mjeseca u brodolomu Titanika.

Titanik je potonuo u ranim jutarnjim satima 15. aprila, 1912. godine. U brodolomu je živote izgubilo 1.517 osoba. Kapetan broda, Edvard Smit, bio je jedan od najiskusnijih pomorskih kapetana tog vremena i plovio je Sjevernim Atlantikom i njegovim rutama velik broj puta.

"Ledene sante, veličine kakve je jedna od njih potopila Titanik, ostale su nasukane u plitkim vodama sjevernije od pomorskih ruta, odnosno pored obala Labradora i Njufaundlenda i tamo bi ostael sve dok se ne otope dovoljno da mogu da nastave put južnije, ali bi tada bile mnogo manje, objašnjava Olson u saopštenju za javnost.

Šta se onda desilo? U januaru, 1912. godine, Mjesec je bio vrlo blizu Zemlje i njegovo djelovanje je moglo da prouzrokuje plime dovoljno velike da oslobode te ogromne sante leda i omoguće im da otplutaju prema komercijalnim pomorskim rutama.

Olson ističe da je posrijedi bio događaj koji se javlja "jednom u životu", a desio se 4. januara, kad su se Mjesec i Sunce tako poravnali, da su njihove kombinovane sile gravitacije pojačale jedna drugu. Tada je Mjesec bio najbliži Zemlji u posljednjih dotad 1.400 godina, a zemlja je bila najbliža Suncu te godine samo dan ranije.

"Takav razvoj situacije maksimalno je pojačao Mjesečevo djelovanje na plimu u svjetskim okeanima', rekao je Olson.

"To je nevjerovatno", dodaje on.

To je ujedno i razlog zašto su ledene sante u svojoj punoj veličini prepriječile put Titaniku, iznenadile iskusnog kapetana, a jedna od njih je zapečatila sudbine 1.517 ljudi i dotad najvećeg broda u svijetu.

"Astronomski gledano, šanse da se sve te varijable dogode takvim redoslijedom, bile su, pa eto, astronomske", zaključio je Olson, čiji će rad o mogućim uzrocima nesreće biti objavljen u štampanom izdanju magazina "Sky and Telescope" za april.

Bonus video: