Juče su na vidjelo izbili novi dokazi o razornom uticaju novih sankcija na Iran, pošto međunarodni trgovci tvrde da Teheran ima problema sa kupovinom pirinča, ulja i drugih potrepština da prehrani 74 miliona stanovnika nekoliko nedjelja prije izbora.
Prema riječima trgovaca, nove finansijske sankcije koje su Sjedinjene Države nametnule Iranu početkom godine kako bi ga kaznile zbog spornog nuklearnog programa, stvaraju nevolje toj zemlji prilikom plaćanja uvezene robe, kao i primanja uplata za izvezenu naftu, naveo je Rojters.
Iran negira da sankcije izazivaju ozbiljnu štetu njegovoj ekonomiji, ali je Rojtersova istraga koju je sproveo među trgovcima širom svijeta pokazala ozbiljne probleme te zemlje što se tiče uvoza robe. Cijela situacija ima stvarne posljedice na iranskim ulicama gdje skaču cijene osnovnih prehrambenih proizvoda.
Trgovci iz Azije kazali su Rojtersu da je Malezija obustavila izvoz palminog ulja – jednog od glavnih sastojaka za pravljenje margarina i konditorskih proizvoda – Iranu jer ne mogu da dobiju uplatu.
Pirinač je jedan od osnovnih sastojaka ishrane u Iranu, a cijena na pijaci mu je sa prošlogodišnjih 2 dolara, sada skočila na 5 dolara po kilogramu
Pirinač je jedan od osnovnih sastojaka ishrane u Iranu, a cijena na pijaci mu je sa prošlogodišnjih 2 dolara, sada skočila na 5 dolara po kilogramu.
Kukuruz se prvenstveno koristi za životinjsku ishranu, a cijena mesa se gotovo utrostručila i dostigla 30 dolara po kilogramu, što budžet mnogih porodica srednjeg staleža ne može da izdrži.
„Kako se stvari odvijaju, predviđam da ćemo u roku od tri ili četiri mjeseca ostati bez zaliha jestivog ulja zbog sankcija. Ono se više ne uvozi, a Iran ne može da proizvede onoliko koliko je potrebno"
Vlasnik jedne fabrike margarina u Iranu koji nije želio da bude imenovan, kazao je da je smanjeno snabdijevanje uljima koja su potrebna za pravljenje margarina i da bi mogao uskoro prekinuti proizvodnju.
„Kako se stvari odvijaju, predviđam da ćemo u roku od tri ili četiri mjeseca ostati bez zaliha jestivog ulja zbog sankcija. Ono se više ne uvozi, a Iran ne može da proizvede onoliko koliko je potrebno.“
Neuspjeh iranskih trgovaca da kupe 200.000 tona indijskog pirinča potencijalno je veći problem. Prosječan Iranac pojede 40 kilograma riže godišnje, od kojih se 45 odsto uvozi sudeći prema navodima američkog ministarstva poljoprivrede.
Predsjednik Sveindijske asocijacije izvoznika pirinča kazao je da on savjetuje izvoznike da prekinu prodaju Iranu na odloženo plaćanje od 90 dana.
„Kao dio napora da izbjegnemo gubitke, preporučujemo kolegama da izbjegavaju slanje riže na kredit“, kazao je Vidžaj Setia.
Portparol Svjetskog programa UN za hranu kazao je da ta organizacija „posmatra“ situaciju ali nije želio dalje da komentariše.
Najveći udarac se tek očekuje
Najveći udarac za iransku ekonomiju mogao bi nastupiti u narednih nekloliko mjeseci ukoliko ne bude mogao da proda 2,6 miliona barela nafte koliko uobičajeno izvozi, ili ako bude prinuđen da spusti cijenu. Južnokorejski predsjednik Li Mjung Bak već je juče posjetio Saudijsku Arabiju u potrazi za alternativnim izvorom nafte.
Iako Iran sada može da prodaje naftu, ima poteškoća pri naplati, odnosno razmjeni valute kupca u dolare potrebne za međunarodnu trgovinu.
Mjere imaju dramaričan uticaj na svakodnevni život u zemlji uoči parlamentarnih izbora zakazanih za 2. mart na kojima će se suprotstaviti pristalice tvrdolinijaškog predsjednika Mahmuda Ahmadinedžada i njegove oponenti koji se smatraju još konzervativnijim. Reformistička opcija skoro da neće imati predstavnike na izborima.
Galerija
Bonus video:
