U televizijskom intervjuu objavljenom u nedelju, Obama je rekao da on ne vjeruje da Teheran ima "namjere niti sposobnosti" da napadne Sjedinjene Države, ublažavajući tako prijetnje iz Teherana i istakavši da on želi diplomatsko okončanje iranskog nuklearnog problema.
"Bilo koja vrsta dodatne vojne aktivnosti unutar Zaliva vodila bi poremećaju i imala bi velike posljedice po nas. Moglo bi imati takođe i veliki efekat na cijene nafte. Mi još imamo trupe u Avganistanu, koji se graniči s Iranom, tako da bi naše rješenje tamo primarno trebalo da bude diplomatsko", rekao je Obama.
U njegovim riječima odzvanjala je ranije iznijeta zabrinutost iranskog susjeda Turske da bi napad na Iran bio katastrofalan, prenio je Rojters.
Obama, koji će u novembru pokušati da osvoji još jedan predsjednički mandat, okončao je rat u Iraku i privodi kraju borbene aktivnosti u Avganistanu, uz sve veće nezadovoljstvo domaće javnosti zbog američkih vojnih troškova, u vrijeme nestabilne privredne situacije.
On je rekao da Izrael još nije odlučio kako da odgovori na povećanje napetosti, ali da je "s pravom" zabrinut zbog planova Teherana.
"Moj prvi prioritet i dalje je bezbjednost Sjedinjenih Država, ali takođe i bezbjednost Izraela i mi ćemo se postarati da zajednički radimo u naporima da riješimo ovaj problem, nadam se diplomatski", rekao je on televiziji En-Bi-Si.
Iranske vođe su oštro odgovorile na spekulacije da bi Izrael mogao bombardovati Iran u roku od nekoliko meseci kako bi ga sprečio da napravi nuklearno oružje, zapretivši da će izvršiti odmazdu protiv bilo koje zemlje koja napadne Islamsku Republiku.
Iran tvrdi da je njegov nuklearni program namenjen proizvodnji struje a ne oružja.
I pored Obaminog izrečenog priželjkivanja diplomatskog rješenja, on je iz Bijele kuće poručio da neće sa stola sklanjati ni druge opcije u zaustavljanju Irana da napravi nuklearno oružje.
"Mi ćemo uraditi sve što možemo kako bi spriječili Iran da dođe od nuklearnog oružja i izazove trku u nuklearnom naoružanju, u jednom nestabilnom regionu", rekao je Obama.
Bilo koji napad na Iran, koji bi mogao da uključi kontranapad i na naftna polja najvećeg svjetskog izvoznika nafte Saudijske Arabije, podiglo bi cijene nafte što bi teško pogodilo svjetsku privredu, smatraju agencije.
Teheran je upozorio da bi njegov odgovor na napad bio "bolan", prijeteći da bi na meti bili Izrael i baze SAD u Persijkom zalivu i upozoravajući da bi mogao da zatvori tjesnac Hormuz, kojim prolazi trećina svjetskih potreba u sirovoj nafti.
Elitna iranska Revolucionarna garda izvela je tokom vikenda dvodnevne manevre pokazujući svoju snagu irankim protivnicima. U nedjelju zamjenik komandanta tih jedinica, Hosein Salami, rekao je da je Iran spreman da napadne bilo koju zemlju čiju teritoriju budu koristili "neprijatelji" da bi preduzeli napade protiv njih.
Upitan o rizicima napada, Obama je rekao da ima malo znakova o neposrednom iranskom napadu na teritoriju SAD. "Mi ne vidimo nijedan dokaz da oni imaju te namjere niti sposobnosti u ovom trenutku", rekao je američki predsjednik.
Bonus video:
