Sarashvati Bisvokarma sjedi sama u mraku, na slamnatom krevetu. Iako je počeo novi dan, ona ne izlazi iz svog skromnog skrovišta, gdje provodi nedjelju dana.
Prema cchaupadi običajnom pravu krajnje zapadnog Nepala, žene se za vrijeme menstruacije i nakon porođaja smatraju prljavim i te dane provode u štali sa kravama.Za vrijeme menstruacije ne smiju da ulaze u kuću, ne dobijaju hranu koju dobija ostatak porodice i ne mogu da ulaze u hramove niti prisustvuju hinduističkim vjerskim obredima. Ta izolacija kod nekih žena uzrokuje dugotrajnu depresiju, čak su zabilježeni i smrtni slučajevi, u udaljenim, siromašnim djelovima Nepala.
"Ovdje sam osam nović. Nije lijepo ovdje, strašno je, zapravo. Usamljena sam i prve noći sam bila jako uplašena", kaže 13-godišnja Sarashvati, prenosi AFP.
Osim što nema dodira sačlanovima porodice, Sarashvati ne smije da dodakne ni stoku.
Godine 2005. vlada Nepala je donijela zakon o ukidanju tog obreda, ali zakon se poštuje ili jako malo, ili se nepoštuje uopšte
"Moram da ostanem u štali, a kada me majka pozove, čekam ispred kuće kako bi mogla da mi doda hranu.Tokom cchaupadi obreda, žena ne smije ni da se kupa, ne jede meso, ne konzumira mlijeko.
Običaj potiče od vjerovanja da su žene kada imaju menstruaciju nečiste i da će, ako ostanu u kući, donijeti lošu sreću porodici ili će zagaditi sve što dotaknu.
Zakon se malo ili nikako poštuje
Godine 2005. vlada Nepala je donijela zakon o ukidanju tog obreda, ali zakon se poštuje ili jako malo, ili se nepoštuje uopšte. Sklonište u kojem je Sarashvati izgled kao minijaturna štala, sa pljavim podom, bez prozora i tekuće vode.U januaru prošle godine, dvije žene su pronađene mrtve tokom obreda, jedna u udaljenom okrugu Achham, nakon što je temperatura pala na 1 stepen ispod nule. U drugom slučaju djevojka od 15 godina je umrla od dijareje dok je spavala u štali.Chandrakala Nepali (17) se priprema za petu noć obreda. Njeni roditelji su prije dvije godine otišli u Mumbaji da nađu posao, i ostavili nju i četiri njena mlađa brata i sestre da žive sa rođacima u brdima, na sad hoda od Achhama.
Chandrakal Nepali priprema ležaj u svom privremenom "domu" (foto: AFP)
"Tokom dana mi je dozvoljeno da izađem, ali samo da prikupljam drva za ogrijev", kaže ona. Chandrakala boravi u štali koja je jedna dovoljna da djevojka može da legne u nju.
"Ne smijem da budem sa porodicom sedam dana. Sjedim ispred kuće, a oni mi donose hranu. Kada sam u štali, bojim se. Ima insekata, a bojim se i da zmiej ne uđu unutra". Chandrakala kaže da, ako bude imala kćerke, da nikad neće dozvoliti da prođu kroz cchaupadi obred. Ipak, malo žena je spremno da se odupre i nastavljaju sa ritualom, u strahu da ih zajednica ne osudi ili iz vjerskih uvjerenja.
"Moj bog će biti ljut"
Pashupati Kuwar (30) živi sa petoro djece u Budhakotu, selu visoko u brdima. Njen muž radi u indijskom gradu Pune, i i ako je njen svekar umro prije nekoliko godina, ona i dalje poštuje cchaupadi obred.
U Ministarstvu obrazovanja Nepala se nadaju da će uspjeti da kroz obrazovni sistem edukuju stanovništvo, posebno na temu reproduktivnog zdravlja i menstrualne higijene
Kaže da će i njene kćerke činiti isto.
"Neki ljudi misle da je to pogrešno, ali ako to ne učinim, moj bog će biti ljut", kaže ona. Kunta Paual (45) se protivi tom obredu.
"Zajednica i njen starješina su mi rekli da je to važno, da to moram da učinim, ali sam pokušala da im stavim do znanja da je to pogrešno". kaže ona.
U Ministarstvu obrazovanja Nepala se nadaju da će uspjeti da kroz obrazovni sistem edukuju stanovništvo, posebno na temu reproduktivnog zdravlja i menstrualne higijene.
Zahvaljujući kampanjama humanitarnih organizacija poput Unicefa, dolazi do određenih poboljšanja, pa je ženama tokom cchaupadi obreda dozvoljeno da borave u posebnim prostorijama u kući, umjesto što su protjerani vani i borave u štalama.
Galerija
Bonus video:
